Još pre nego što je i ustoličen, beogradska marioneta Joanikije Cetinjski započeo je čistku Amfilohijevih kadrova, za koje, doduše, ne mogu reći da ih nešto naročito žalim, ali mogu sa velikom dozom izvesnosti reći da će – posle prvog globalnog potresa – cetinjska ujdurma završiti vraćanjem SPC na fabrička podešavanja iz ‘45. Stariji se sećaju kako je to izgledalo, a mlađi će videti. Inače, u sukobima dugog trajanja, poput ovog crnogorskog, nema bezgrešnih. Nepomirljivost, isključivost i tvrdoglavost su obostrani. S tom razlikom što je na Cetinju – kao i u ratovima devedesetih – menadžment i marketing srpske grešnosti bio katastrofalan i što će se – kao i posle 2000 – pokazati razornijim po srpsko društvo nego po protivničku stranu. Piše Svetislav Basara za Kurir

• Hrvatska u susretu sa Slovenijom vodi 1:0 nakon Livajina pogotka u 33. minuti. Novi list
• Na listu lijekova HZZO-a uvrštena tri lijeka za oboljele od cistične fibroze. HRT
• U zagrebačkoj HDD galeriji 9. rujna otvara se izložba Marko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti  – Dizajnerska povijest svijeta. Vizkultura
• U Salvadoru bitcoin postao službeno sredstvo plaćanja, njime se može platiti i porez. Bug
• Željko Mavrović izazvao Alena Babića i tako najavio povratak u ring, želi doći do Tysona. 24 sata

Ni studenti kroatistike nisu je ljubili u originalu, dugo je odolijevala postupku koji će nekima biti svojevrsna izdaja uzora i oca hrvatske književnosti, no moderni prijevod Judite možda će otvoriti njezino novo poglavlje u srednjoškolskoj nastavi pa će se profesori odlučiti ponuditi je u cijelosti na čitanje, a njoj pridružiti Gavranovu i svojim učenicima začiniti stariju hrvatsku književnost. Uz nedjeljni Jutarnji tako će se dijeliti novo izdanje koje u transkribiranoj inačici na lijevoj stranici čuva Marula, a na desnoj daje novi prijevod uz poštovanje dvostruko rimovana dvanaesterca. Osim uz Jutarnji, nova Judita bit će podijeljena u gimnazijama i srednjim školama možda ispunjavajući tako ono Marulovo htijenje “neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke”. Jutarnji list

Sintagma “srpski svet” odzvanja Balkanom jezivo upozoravajući na opasnu reciklažu ideja velikosrpske težnje koja se najbolje ogleda u propagandi kojom Vučić i Vulin prizivaju stare verbalne babaroge “pokoravanja Srbije” i “nestanka Srba” te pozivaju na ujedinjenje. Upravo tu retoriku najbolje opisuje književnik i kolumnist Andrej Nikolaidis riječima: To vam je stara (velikosrpska parola) “ujedinjenje ili smrt”, nema tu ničeg novog. Nekad se to zvalo Velika Srbija, prije toga homogena Srbija. Ljudi ostvaruju stari projekt koji nisu dosad uspjeli ostvariti, ali su ostali pri njemu. Ovo je već treći put u 70 godina da ga oni pokušavaju ostvariti. Naravno, pošto su svaki put drugačije okolnosti, oni to pokušavaju na različite način. I zato imamo nestabilan Balkan, jer imamo jedan wannabe imperij koji nema snage da se uspostavi kao imperij, a neprekidno to želi biti i svakih par desetljeća ulazi u svoj imperijalni projekt koji zapali Balkan. Index

I ne, građanski odgoj nije i ne može biti ”zamjena za vjeronauk” jer i oni mladi ljudi koji idu na vjeronauk trebaju poduku iz građanskih prava i obaveza i građanske kulture. A iz uvrijeđene primjedbe koja se može vidjeti na društvenim mrežama da u Hrvatskoj nisu svi građani nego ima i seljaka, pa zašto bi se onda samo njima posvećivao školski predmet, najbolje se vidi koliko nerazumijevanja bazičnih stvari kola društvom. Jer, naravno, svi smo građani, bez obzira gdje živimo. Ali što da radimo, to nije shvaćala čak ni bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Piše Sanja Modrić za Telegram

Razlika između deklarirane i stvarne cijene proizvoda već dugo je trn u oku potrošača pa ne čudi nova priča novinarke Ivane Tomić koja je u od deklarirana pakiranja od 500 grama oslića dobila tek 370 neocijeđenoga. Legalna pljačka događa se na svemu, od ribe do svježeg sira pa tako proizvođači deklariraju jednu težinu, a stvarna je daleko manja. Danica

Naime, “Respect” je “biopic” većinski snimljen po žanrovskom “PS-u”, glumačko-pjevački impresivan kad Hudson pusti glas, ali i narativno tipiziran, jedan od onih koji bi glavnoj glumici mogao donijeti nominaciju za Oscara (“Judy”, “The United States vs. Billie Holiday”) i ostati uskraćen u drugim važnijim kategorijama, unatoč tome što je oskarovski prestižan projekt. Piše Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

• U Galeriji 90-60-90 u Zagrebu 9. rujna u 20 sati otvara se izložba Dušice Dražić  Nauči da se krećeš kroz metamorfozu. Vizkultura
• Poduzetnicima struja poskupljuje za 40 %, dok za građane nema korekcija cijena. N1
• Na Poljudu se očekuje 20 000 navijača na današnjoj utakmici sa Slovenijom u 20:45. HRT
• Južna Koreja postala prva zemlja bez nuklearnog oružja koja je testirala balističku raketu (SLBM) s podmornice. Al Jazeera
• Njemačka od proizvođača traži sedam godina sigurnosnog ažuriranja telefona kako bi se zaštitio okoliš. Bug

Ovog rujna, točnije 26. 9. Berlinčani će izaći na referendum koji predviđa nacionalizaciju više od 200 000 stanova, a koliko god to nekomu zvučalo nevjerojatno, grupa „DW und Co. Enteignen!” zaista je uputila Senatu zahtjev za eksproprijacijom. Stanovi na koje ciljaju u vlasništvu su “privatnih” tvrtki za iznajmljivanje, a posebno su im na piku one koje imaju više od 3000 nekretnina te također navode kako bi naknada iznosila znatno manje od tržišne vrijednosti. Svoj zahtjev smatraju legitimnim zbog nikad korištenoga članka 15 u Temeljnom  zakonu koji kaže: „Zemljište, prirodni resursi i sredstva za proizvodnju mogu se prenijeti u zajedničku imovinu ili druge oblike javne ekonomije u svrhu socijalizacije, a kroz zakon koji uređuje vrstu i obujam naknade.” Izravno to pogađa tvrtku Deutsche Wohnen koja posjeduje 13 000 stanova. Traženih 175 000 potpisa za referendum koji se održava isti dan kad i izbori za Bundestag skupili su u nekoliko mjeseci što samo po sebi govori o raspoloženju građana. Da bi prijedlog bio prihvaćen, za njega mora glasati najmanje 25 posto svih glasača upisanih u birački spisak, otprilike 625 000 ljudi. Deutsche Welle

Zdravko Mamiće ne želi komentirati otkriće da mu je za dug državi od 44 i pol milijuna kuna novac osigurao Renato Korać, hercegovački “kralj kladionica”. Dotični je proširio poslovanje i na Hrvatsku pa tako posluje s pet tvrtki te je prošle godine osnovao tvrtku Premier Solutions u Makarskoj koja posluje njegovim nekretninama. Za novac je Mamić morao predočiti izvor pa su tako informacije procurile u javnost. Novi list

U intervjuu s dr. Ivanom Radačić, članicom i bivšom predsjednicom petočlane radne skupine UN-a zadužene za pitanja diskriminacije žena u zakonima i praksi Sanja Modrić razgovarala je o slučaju psihologinje koju je Slobodna Dalmacija odlučila medijski linčevati zbog njezine prošlosti u kojoj se bavila prostitucijom. Znanstvenica koja se bavi temom prostitucije sažela je problematiku medijskog pristupa u tri točke riječima: “Prvo, nedopustivo je, a i nezakonito, da novinar uopće piše o prekršajnim postupcima u kojima je nastupila rehabilitacija, a na to ga je i sud upozorio. Drugo, u tekstovima su navedeni detalji koji mogu rezultirati time da žena bude prepoznata u zajednici i onda stigmatizirana. Treće, ton tekstova je osuđujući, a ideje koje se promoviraju u neskladu su s normama zaštite ljudskih prava.” Intervjuira Sanja Modrić za Telegram

Crnogorski politički analitičar Ljubomir Filipović komentirao je sukobe prilikom ustoličavanja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija na Cetinju te je istaknuo da je riječ o “kulminaciji dvogodišnje kampanje mržnje i širenja podjela koje se sprovode u suradnji Srpske pravoslavne crkve sa srpskom i ruskom državom, što je izazvalo reakciju Crnogoraca”, a nije ostao hladan ni na mitropolita Porfirija za kojega smatra da je pravo lice pokazao kad je pjevao četničke pjesme. Novinarka Radio televizije Crne Gore Tamara Nikčević smatra da je do svega dovela agresivna politika Aleksandra Vučića te da glavnu ulogu treba odigrati Bruxelles, a osnovno je pitanje hoće li šutjeti ili poduzeti nešto da se smire nemiri na ovim prostorima. Index

U većini medija dominira šovinistička matrica koju gledamo već decenijama. Nekada je satanizacija drugih naroda bila rezervisana uglavnom za Bošnjake, Hrvate i Albance, a poslednjih godina na red su došli i Crnogorci. Nema te uvrede i difamacije kojom mediji ne časte narod koji bi po svemu trebalo da nam je najbliži. Za dominantni nacionalistički diskurs Crnogorci su nepostojeća, izmišljena nacija, Đilasova kopilad, Milogorci, ustaše, felerični ljudi, pa čak i pečurke koje će ubrzo nestati, kako se nedavno izrazio upravo mitropolit Joanikije. Neverovatna je količina mržnje prema Crnogorcima koja se može videti u našim javnim glasilima i ide sve do otvorenog rasizma. Neko neupućen u ovdašnje prilike na osnovu pisanja srpskih medija pomislio bi da su ti Crnogorci nekakvi crni đavoli odgovorni za, šta ja znam, recimo pokretanje četiri rata, za 130 hiljada mrtvih, za milione raseljenih, za mučenja i ubijanja u konc-logorima, za masovna istrebljenja, etnička čišćenja i genocid. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

• Videoisječak: u Australiji pronađen autistični dječak koji je preživio tri dana sam u divljini. Index
• Vratila se gripa, potvrđena tri slučaja od kolovoza, tvrde da se može zaraziti gripom i covidom istodobno. Telegram
• Hrvatska ove godine bilježni velik porast turističkih noćenja iz cijelog svijeta, najviše je bilo Njemaca. N1
• ABBA se s dva nova singla nakon 40 godina vratila među prvih deset na listama u Britaniji. Jutarnji list
• Fuchs najavio cjelodnevnu nastavu i izrazio zabrinutost zbog malog broja prvašića. Jutarnji list

Posve je jasno zbog čega optimizam na Wall Streetu i dalje buja: podizanje ključnih kamatnih stopa isprovociralo bi domino-efekt i prelijevanje negativnih učinaka na osobnu potrošnju (povećanjem cijene zaduživanja za građane), što bi u konačnici oslabilo ekonomsku aktivnost i smanjilo stope gospodarskog rasta. Kako taj scenarij još uvijek nije na vidiku, nastavak dugoročno pozitivnog trenda na tržištu kapitala doima se vrlo izvjesnim, dijelom i zbog dojma kako su investitori uspješno probavili skoru redukciju izdašnog monetarnog stimulansa, odnosno Asset Purchases programa otkupa državnih obveznica (na to su ih dužnosnici središnje banke u svojim javnim istupima mjesecima pripremali). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Bahami, Bermuda, Britinski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irska, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Malta, Mauricijus, Panama i Katar svjetske su oaze u kojima su vodeće svjetske banke prošle godine uknjižile 20 milijardi eura dobiti, više nego u matičnim zemljama, što upućuje na zaključak da je dobit prebačena iz matičnih zemalja s obzirom na mali broj zaposlenika izvan zemlje. Prednjači britancki HSBC koji je knjižio gotovo 50 % dobiti, a banke ne namjeravaju prestati s tom praksom iako istraživanja pokazuju da bi 25- postotna stopa poreza donijela 10 milijardi eura prihoda godišnje. N1

U Dnevniku HRT-a gostovao je Boris Jokić koji je tom prilikom govorio o utjecaju epidemije na školarce i njihov život. Istaknuo je da je situacija loše utjecala na psihofizičko zdravlje srednjoškolaca, a fizičko osnovnoškolaca te da je pohađanje nastave za njih vrlo bitno zbog mnogih faktora. Smatra kako djeca trebaju biti u školama te da nastavnicima treba platiti da dodatno rade i pokrpaju rupe prošlih triju polugodišta, a da malu maturu treba demistificirati te da će se pripremni izvesti samo u 80 škola. Pozvao je građane na cijepljenje da bi škole bile otvorene. HRT