Hrvatska ima samo sedam hotela u kategoriji “The Leading Hotels of the World”. Posljednji koji je uvršten u to elitno društvo smješten je pokraj mjesta Žman na Dugom otoku (Zadarski). Uvjeti za ulazak, uz izvrsnost, su neobičnost, posebnost u kontekstu arhitekture, pozicije i koncepta. Smješten je u 500 godina starom masliniku, koji daje jedno od najboljih ulja na svijetu. Sav materijal koji je iskopan da bi mu se napravilo mjesto, iskorišten je poslije u gradnji. To je samo detalj uistinu originalne koncepcije vlasnika, koji vjeruju da imaju odlične argumente za privlačenje gostiju. U ponudi je više od 200 najboljih vina iz Hrvatske i svijeta. Hotel ima tri bazena, SPA, sobu za pušenje cigara, trgovinicu. I naposljetku, no nikako najmanje važno, uljaru. HRT Magazin

• Zbog suše, Kine i poremećaja najveće poskupljenje hrane od 2014. godine (Glas Podravine)
• Vatrogasni zapovjednik Tucaković: Požar kod Sukošana je pod kontrolom (N1)
• Orban u neslužbenom vladinom listu najavio moguć izlazak Mađarske iz EU (Index)
• Ako ne želite da vam WhatsApp smanji kvalitetu fotke koju želite poslati, kliknite send document umjesto klika na fotku iz Galerije (Studentski)
• Neviđeni svatovi: “Kupio” mladu za tri kubika betona (Podravski)

Privatni presretači postali su veliki hit na prometnicama. Za razliku od policijskih, oni samo snimaju prebrze vozače te podatke dostavljaju policiji koja potom šalje kazne. Njih je teško zamijetiti i otkriti na cestama jer voze svakakve automobile, a radari su im skriveni ispod registracijskih oznaka. Jednu kameru imaju i unutar vozila, iznad središnje konzole. Prvi su ih na prometnice prije tri godine uveli u Francuskoj i odmah su povećali broj naplaćenih kazni, uglavnom za prebrzu vožnju, otkriva HAK. Još neke zemlje Europske unije najavile su sličnu suradnju s privatnim tvrtkama koje će za policiju obavljati nadzor brzine. U Hrvatskoj se o tome zasad ne govori, ali nikad se ne zna. Danica

Zagreb će na proljeće iduće godine biti bogatiji za još jedan obrazovni kampus jer će, uz državni koji gradi Sveučilište u Zagrebu, dobiti i kampus najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj – Algebre, piše u četvrtak Jutarnji list. S investicijom od oko 110 milijuna kuna, riječ je o najvećem privatnom ulaganju u obrazovanje u Hrvatskoj dosad. Površina kampusa, smještenog kilometar od Zapadnog kolodvora, je 12.292 četvornih metara. Proteže se na šest nadzemnih etaža, ima jednu podzemnu i dodatno, najnižu, etažu s podzemnom garažom. U kampus će useliti 12.000 Algebrinih polaznika i studenata, od kojih kampus odjednom može primiti njih 1140. Tamo će u budućnosti raditi 200 zaposlenika, od kojih 160 stalno zaposlenih, a povremeno će ju koristiti još 400 vanjskih stručnjaka. Poslovni

Avganistanski slučaj se ni u kom smislu i ni po čemu ne može porediti sa kosovskim. Pre svega, periodične okupacije i periodična proterivanja okupatora u Avganistanu su neka vrsta državnog uređenja, što sa Srbijom – uprkos dirljivim naporima dela ovdašnje javnosti da sustigne Avganistan – ipak nije slučaj. Nipošto ne treba zaboraviti da je Srbija – uprkos naporima napred pomenutog dela javnosti da je preseli u Aziju – evropska zemlja. Nije, doduše, u Srbiji baš sve kao u uređenijem delu Evrope, ali nije ni izbliza kao u Avganistanu, mada i na tom polju ima pokušaja da se zavede nekakav pravoslavni šerijat. Fakat je da se srpski barjak ne vije na Kosovu – bar dok ga Ðole ne pobode – fakat je i da na Kosovu ima vrlo malo Srba, ali ne znam da li znate za činjenicu da u Srbiji bez pokrajina ima iha-ha oblasti u kojima ne samo da nema Srba nego nema žive duše. Svetislav Basara se također dotaknuo teme Afganistana, ali zbog usporedbe sa situacijom u svojoj zemlji.

U Kliničkom bolničkom centru Zagreb u jednom danu donirano je deset organa, a da bi se to moglo ostvariti trebalo je u vrlo kratkom vremenu okupiti gotovo 60 liječnika, medicinskih sestara, mikrobiologa, radiologa…, piše Jutarnji list. Prije tjedan dana na KBC-u Zagreb nastala je prilično velika strka jer pojavila se, gotovo istodobno, mogućnost eksplantacije deset organa od tri pacijenta stradala u prometnim nesrećama. Njihove su obitelji odlučile donirati organe te pomoći drugima i spasiti čak deset života. Telegram

U vrijeme kada su se svjetski farmaceutski giganti međusobno natjecali i utrkivali sa vremenom, radi pronalaska cjepiva protiv Covida-19, u gradu Lješ u sjevernoj Albaniji dvije su osobe prodavale doze “čarobnog lijeka” koji nije bio ništa drugo nego obična mješavina klorovodične kiseline i vode koju su prodavali po cijeni od 20.000 leka (oko 160 eura). Veliki broj ljudi su bio je žrtva ove prevare, a policija je privela F. Froku (57) i H. Froku (30) u srpnju 2020. godine, kada su na Facebooku objavili tvrdnju da su otkrili lijek protiv Covida-19. Očajanje ili strah od gubitka voljene osobe zbog Covida-19 primorao je neke ljude da povjeruju u to da zaista postoje čarobni lijekovi. Društvene mreže su bile izvor informacija, alat za marketing i “onlajn trgovina” za prodaju navodnog lijeka, dok je „izum“ dolazio od ljudi koji nemaju nikakve medicinske temelje. O tome kako je teško kontrolirati sadržaj na društvenim mrežama, tako da sama javnost mora biti ta koja će istražiti i filtrirati točne informacije piše Lupiga.

• MUP i HTZ dijele vodu na granicama, ljudi u kilometarskim kolonama čekaju satima (N1)
• U zadnja 24 sata preminule tri osobe, 505 novih slučajeva zaraze koronavirusom (Tportal)
• Suosnivač talibana Baradar stigao u Kabul na razgovore o uspostavi vlade (N1)
• U Varaždinu se održava 23. Škola medijske kulture dr. Ante Peterlić, obuhvatni obrazovni program na području medijske pismenosti (Kulturpunkt)
• Vinar iz Kutjeva (blizak HDZ-u) Europskoj uniji mora vratiti 10 milijuna kuna (Index)
• 23. izdanje Špancirfesta: Više od 300 programa na ulicama Varaždina (Tportal)

Priča o dobrim i umjerenim talibanima opet se može dvojako shvatiti: ili mi to upravo anesteziramo svoju savjest, kao što su je anestezirali nizozemski oficiri, koji su pad Srebrenice zalijevali rakijom šljivom, u društvu generala Mladića i njegovih oficira, ili smo sami postali već takvi talibani da nam oni afganistanski djeluju umjereni. Treće mogućnosti, naime, nema. Nemogući su, ne postoje, nikad ih neće biti – umjereni talibani. Umjereni taliban je umjereni ekstremist. Toga nema. Miljenko Jergović za 24 sata.

Bob Dylan nedavno je optužen za seksualno zlostavljanje 12-godišnjakinje koje se navodno odvijalo unutar šest tjedana travnja i svibnja 1965. godine u Chelsea Hotelu u New Yorku. Iako sve optužbe treba shvatiti ozbiljno, kod ove koju podnosi osoba predstavljena inicijalima J.C. najviše je upitan vremenski okvir. Riječ je o razdoblju koje bi se moglo nazvati vrhuncem vrhunca Dylanove slave, fazi između dvaju remek-djela “Bringing It All Back Home” i “Highway 61 Revisited”, kad je svaki njegov korak praćen i dokumentiran. A ono što o Dylanu može znati svatko tko se posveti istraživanju u trajanju od nekoliko minuta jest to da ni jedan dan u svibnju 1965. nije proveo u Sjedinjenim Državama gdje se navodno odvijao zločin. S obzirom na navedeno, Dylan ne bi trebao imati problema s dokazivanjem kako ne postoji vremenski okvir od šest tjedana koji uključuje veći dio travnja te svibanj 1965., a koji je mogao provesti na mjestu zločina. Istraživanje proveli na Ravno do dna.

Dokumentarni film “Žica” propitkuje ideju žilet-žice na hrvatsko-slovenskoj granici iz sveobuhvatnosti perspektiva, no s jasnim upozorenjem budućnosti kakvu nam takve prakse donose. Film pažljivo navigira upravo obiljem tumačenja i odnosa prema žici na granici, nastojeći dati nepristran pregled situacije na terenu. Prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu 2021. osvojio je, između ostalog, i nagradu kritičara FIPRESCI. Uvodi nas u situaciju u lokalnoj zajednici, nakon što je 2015. slovenska vlada postavila preko 200 km žilet-žice uz rijeku Kupu i posred zelene granice Hrvatske i Slovenije, u svrhu sprečavanja tzv. ilegalnih migracija. “Žica” je originalno zamišljena kao jedna od šest epizoda TV-serijala Granice (Borderline), s ciljem promišljanja univerzalnih i lokalnih značaja granica u Europi. (Film se može pogledati besplatno na Youtube-u). Kulturpunkt

Forumski fotografi su u novom tjednu foto natječaja za temu izabrali Siluete. Natječaj je još uvijek otovren za prijave i to do utorka, 24. kolovoza, do kraja dana. No, već sad je vidljivo kako će konkurencija biti gusta. Nakon prijava slijedi glasanje, a nagrada autoru pobjedničke fotografije je vječna forumska slava, kao i pravo na odabir iduće teme.

Među 12 najvećih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj uvjerljivo najviše neto plaće svojim zaposlenicima isplaćuju one u stranom vlasništvu. Prvih pet mjesta po visini neto plaće drže tvrtke u vlasništvu njemačkih i austrijskih kompanija, a tek je na šestom mjestu splitski Tommy u vlasništvu domaćega kapitala. U vrhu je već godinama DM (10 700 kn neto), slijede ih Lidl (9300) i Kaufland (7300), zatim Mueller (6800) i austrijski Spar (6000). Na začelju su po prosječnim neto plaćama Fortenovine tvrtke Tisak s oko 4600 i Konzum s oko 4580 kuna. Danica

• Gužva na graničnim prijelazima sa Slovenijom, kolone negdje i do 5 kilometara (Index)
• Majdak: Udio žena nositelja OPG-a porastao na 30 posto u 2020 (N1)
• Hajduk je nakon golemog pritiska uspio slomiti Dragovoljac u Kranjčevićevoj rezultatom 0:1 (Telesport), Torcida se sukobila s policijom (Index)
• Dijana Zadravec se tri mjeseca nakon smjene vraća na posao, i to na novo radno mjesto voditeljice Odjela za neuroradiologiju (N1)
• Novi James Bond stiže već krajem rujna (Tportal)

Simon Bogojević Narath akademski je slikar, iako je možda najpoznatiji po radu na animiranim filmovima, a radi i kao sveučilišni profesor. Ovih je dana završeno snimanje epskog povijesnog spektakla Illyricvm pod njegovom redateljskom palicom, u produkciji zagrebačke Kinorame, slovenske kuće Forum Ljubljana, talijanske La Sarraz Pictures, kosovske Buka Production i bosanskohercegovačke kuće SCCA/Pro.Ba. Prvi naš film o Ilirima veliki je poduhvat u čije je snimanje bilo uključeno više od trideset glumaca i stotinu i pedeset filmskih radnika. Film je koprodukcija pet zemalja, a podržali su ga Hrvatski audiovizualni centar, Slovenski filmski centar, Kosovski kinematografski centar, Ministarstvo kulture Italije, Friuli Venezia Giulia Film Comission, Viba Film, Eurimages i Hrvatska radiotelevizija. HAVC

Nemali je broj glazbenika koji su kroz ono što najbolje znaju, a to su note i riječi pokušalo i još uvijek pokušava osvijestiti ljude na svim krajevima svijeta oko brige za okoliš i Zemlju. Popis pjesama je uistinu golem, a za neke možda nismo bili ni svjesni koja im je namjera, sve dok ih iz Green.hr nisu pomnije poslušali. Primjerice, pjesma “Take it Back” grupe Pink Floyd progovara o tome kako je naš planet živi organizam koji uistinu ima strpljenja tolerirati sve naše gluposti, no kad nam jednom uzvrati više nećemo imati nikakve šanse. Kanadska glazbenica Joni Mitchell jedne je godine ljetovala je na Havajima gdje iz njene sobe pucao pogled na krajolik s bujnom vegetacijom koju je presijecao kolnik. Kroz glavu joj je prošla rečenica “Asfaltirali su raj i napravili parkiralište”, a koja se i našla u pjesmi “Big Yellow Taxi“. Black Sabbath sa svojom pjesmom “Hole in the Sky” iz 1975. godine već je predvidjela ozonsku rupu, a Michael Jackson je otpjevao “Earth song”.