Forumaši fotoamateri, poneki profesionalci i entuzijasti okušali su se u Slobodnoj ljetnoj temi koja je zaključena 30. srpnja u ponoć. U tijeku je glasanje koje traje do 3. kolovoza. U opticaju je 14 fotografija, raznih motiva i stilova. Nagrada autoru pobjedničke fotografije je vječna forumska slava kao i pravo na odabir iduće teme.

Prema posljednjim podacima iz e-visitora, koji će se još nadopunjavati, u Hrvatskoj trenutno boravi milijun i 25 tisuća turista. To je nešto manje nego na današnji dan rekordne 2019. kada je u zemlji bilo oko 1.100.000 turista, i znatno više nego lani kada ih je bilo oko 770.000. U noćenjima je u srpnju dosad ostvareno 81 posto rezultata 2019., dok je u odnosu na 2020. to 34 % više noćenja. Najviše turista je u Istri, a slijede Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija koji su skoro pa izjednačeni te Zadarska i Šibensko-kninska županija. N1

• Dijelovi Sicilije gore: Stanovnici evakuirani, izgorjeli suncobrani i ležaljke (Index)
• Nevrijeme u sjevernoj Hrvatskoj, u Zagrebu grmjelo i puhao jak vjetar (Index)
• HGSS u dva dana pet puta spašavao dehidrirane izletnike, krenuli u tri sata popodne na Paklenicu bez vode (Tportal)
• Zapovjedni brod Šeste flote SAD-a s 400 članova posade u posjetu Splitu (N1)
• FOTO: Zagrebačke ulice danas su bile prazne (Index)

Zelena energetska zadruga (ZEZ) nedavno je osigurala financiranje za novi projket SOL4ALL – Community-Led Solarization u sklopu natječaja Google.org Impact Challenge. Pomoću projketa, čiji je cilj potaknuti građane na investiranje i proizvodnju solarne energije u njihovom domu, razvili su uslugu Na sunčanoj strani koja građanima skraćuje i pojednostavljuje proces ugradnje sunčane elektrane. Zadruga pruža brz pristup informacijama o ugradnji, izradi glavnog elektrotehničkog projekta, provjerenim instalaterima i organizaciji ugradnje. Također pomažu smanjiti cjelokupan trošak tako što pružaju podršku u ostvarivanju prava na sufinanciranje kroz nacionalne i lokalne javne pozive. Valja istaknuti kako su oni jedina organizacija iz Hrvatske i jedna od 13 sveukupno odabranih organizacija iz Srednje i istočne Europe za provođenje tog projekta. Netokracija

Ambrozija vodi podrijetlo iz Sjeverne Amerike. U Europu je dospjela krajem 18. stoljeća kada je prenesena sa sjemenom djeteline. Njeno ime potječe od naziva “hrana bogova” koja je davala mladost i besmrtnost. Izuzetno je invazivna i praktično neuništiva. Stvara veliku količinu sitnog sjemena koje ostaje klijavo 40 godina. U poljoprivredi je opasan korov jer uzgajanim kulturama krade hraniva i vlagu. Od nje stradaju brojne kulture, jer potiskuje druge biljne vrste, a njezina pelud izaziva alergijske reakcije kod ljudi i stoke. Suzbijanje ovog alergena je zakonska obaveza. Iako po mnogočenu štetna, ona je i ljekovita jer sadrži brojna esencijalna ulja, vitamine, kiseline, aktivne tvari, makro i mikro elemente. U medicinske svrhe se koriste svi dijelovi biljke, osim peludi. Najljekovitija je kada se sakuplja prije cvjetanja. Agroklub

Tijekom protekle godine, potaknut ekonomskim učincima pandemije COVID-19, tabu o nestabilnosti i rizičnosti oko trgovanja bitcoinima bio je dobro i istinski slomljen, a brojni veliki institucionalni investitori počeli su ga kupovati. Vrata su se otvorila kada je softverska tvrtka u oblaku MicroStrategy kupila bitcoin u vrijednosti od 425 milijuna dolara u kolovozu i rujnu 2020. godine. Drugi su slijedili taj primjer, uključujući procesor plaćanja Square i proizvođača električnih automobila Tesla. Lider je u novom članku donio popis 10 tvrtki koje danas posjeduju najviše bitcoina:

1. MicroStrategy (105.085 BTC – 3,9 milijardi dolara)
   
2. Tesla (42.902 BTC – 1,37 milijardi dolara)
   
3. Galaxy Digital Holdings (16.400 BTC – 623 milijuna dolara)
   
4. Voyager Digital (12.260 BTC – 465 milijuna dolara)
   
5. Square (8.207 BTC – 312 milijuna dolara)
   
6. Marathon Digital (5.784 BTC – 220 milijuna dolara)
   
7. Coinbase (4.482 BTC – 170 milijuna dolara)
   
8. Bitcoin Group SE (3.947 BTC – 150 milijuna dolara)
   
9. Hut 8 (3.522 BTC – 134 milijuna dolara)
   
10. Riot Blockchain (2.243 BTC – 85 milijuna dolara)
    

Najveći trgovački lanci u Hrvatskoj u pandemijskoj su 2020. godini u prosjeku ostvarili osjetan pad dobiti u odnosu na godinu ranije, pokazuju financijski izvještaji koje su predali FINA-i. Uvjerljivo vodeći trgovački lanac i dalje je Konzum s prihodom od 10 milijardi kuna. Slijedi ga Lidl s prihodom od 6,06 milijardi, a slijede ih Spar (4,96 milijardi) i Plodine (4,54 milijarde kuna). Kaufland je začuđujuće zabilježio minus od 5,6 milijuna kuna. Najviše su pali KTC i Metro Cash & Carry, s time da kod potonjeg i nije začuđujuće budući da se u Metrou najviše opskrbljuju ugostiteljski objekti koji nisu mogli raditi za vrijeme lockdowna, dok je pad KTC-a vjerojatno rezultat ukidanja rada nedjeljom. Danica

Da ne bi bilo zabune: Teslu obožavam i divim mu se nedokučivim žarom i zahvalan sam svima koji su glasali za njega, kakav god im poriv bio. Da se mene pita, Tesla bi bio na najvažnijoj kovanici hrvatske verzije eura, onoj amblematskoj, s brojem 1 na prednjoj strani, umjesto one nedužne zvjerčice kojoj će, uza zluradi hihot, samo zagriženi ustašofili shvatiti smisao. Nije mi baš najjasnije zašto Tesla mora biti čak na tri (čuj – tri, bit će su posrijedi neka srpska posla…) različita novčića, u svom stilu Renato Baretić za Tportal komentira prepucavanja oko Tesle na kovanicama eura, te se usput pita zašto nije u izboru bio Faust Vrančić, Ivana Brlić Mažuranić ili netko treći, a uspio je u komentar ugurati i svoj prijedlog za naziv Pelješkog mosta.

• MUP objavio snimku kilometarskih kolona na A1 iz zraka (Index)
• Hrvatska za zlatnu medalju na Olimpijskim igrama daje 208.000 kuna, za srebro 130.000 kuna, a za brončanu medalju 92.000 kuna (N1)
• Odakle zabranjeni pesticidi u sladoledima i jogurtu? Etilen oksid pronađen u sjemenkama sezama i u aditivima (Index)
• Novak Đoković ostao je bez medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju: Opao mi je nivo tenisa, bio sam iscrpljen mentalno i fizički (Tportal)
• HGSS u akcijama spašavanja: Naša upozorenja se ignoriraju (24 sata)
• Osigurano četvrtfinale u vaterpolu: Hrvatska slavila protiv Srbije, sjajan nastup Marka Bijača (Nacional)

Kantautor Rodney Crowell već desetljećima pripada krugu nešvilskih teškaša, a kako mu karijera polako grabi prema šestom desetljeću na sceni, sve je bliži i višem ešalonu pjesnika s gitarama s korijenima u country glazbu čije djelo zbog univerzalne kvalitete nadilazi bilo kakve uske žanrovske granice. Najveći uspjeh u karijeri postiže krajem osamdesetih, no također se pokazuje i kao edan od izvođača koji najbolje uratke ostvaruje u zreloj dobi, a kao krunski dokaz tome prošli je tjedan, s navršenih sedamdeset godina, priložio i svoje najnovije izdanje, album “Triage”. Recenziju za Ravno do dna donosi Ivan Laić.

Prizor krvavo crvenog snijega mogao bi šokirati svakog planinara koji se pred njim zatekne, no valja uzeti u obzir da se u najčešćem slučaju nije dogodilo ubojstvo ili nešto drugo jednako strašno, već se radi o obrambenom mehanizmu mikroskopskih algi koje, kada plodno porastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitile svoj klorofil. Iako su crvene snježne alge već dugo poznate, u knjizi iz 1819. spominje se da su otkrivene tijekom ekspedicije na Arktik 1818. godine, još se oko njih isprepliću misteriji koje znanstvenici pokušavaju odgonetnuti. Neke nove studije ukazuju i na moguću povezanost s klimatskim promjenama. Index

Prelazak umjetničkog tržišta u digitalnu sferu potiče razne umjetničke i istraživačke odgovore, od kritike njegovih postojećih temelja do zamišljanja novih, otvorenijih modela djelovanja. Art Basel nedavno je objavio godišnju analizu globalnog tržišta umjetnina s posebnim fokusom na utjecaj pandemije na tržišne trendove. Zaključuju kako su nove i postojeće digitalne platforme dodatno povezale globalna tržišta ubrzavajući dugo očekivani prijelaz u virtualnu ekonomiju, što je posredno rezultiralo udvostručenjem vrijednosti internetskog tržišta. Internetska prodaja umjetnina i antikviteta dosegla je rekordnih 12,4 milijarde dolara što je ukupno 25 % vrijednosti cijelog umjetničkog tržišta. Prelazak tržišta u digitalnu sferu donosi i niz promjena kao što su veća transparentnost cijena te olakšan pristup informacijama i umjetnicima. Time se omogućava pristup i novim generacijama kolekcionara koji aktivno participiraju u digitalnom tržišnom sustavu. Kulturpunkt

Hrvatska je, inače, ovoga tjedna nakon više od tri stotine godina ponovno teritorijalno spojena čemu smo svjedočili velebnim spajanjem Pelješkog mosta, a što je zapravo bio sam izgovor za još jedan velebni skup HDZ-a i demonstraciju neprikosnovene hegemonije desnice u ‘rvata. Taj je događaj s pravom bio maestralno popraćen u medijima jer živimo u zemlji koja je toliko zapuštena i opustošena da su građevinski radovi vijest, a ne nešto što nas se zapravo ne tiče i što se događa dok obavljamo dnevne aktivnosti i pomalo smo nervozni jer smo zapeli u privremenoj regulaciji prometa koja je slabo do nikako regulirana, možda malo pretjerana izjava za Pelješki most, no o sezoni kiselih krastavaca i nekim drugim, lokalnijim radovima koje je uzeo za usporedbu zanimljivo piše glazbenik Ivan Grobenski, koji kruh zarađuje novinarstvom, za Glas Podravine.

Hrvatski proizvođač alkoholnih pića i slatkiša Zvečevo priopćio je da će njegovi dioničari na Glavnoj skupštini razmotriti prijedlog za prodaju dijela imovine tvrtke koji se odnosi na proizvodnju žestokih pića. U obavijesti dostavljenoj Zagrebačkoj burzi nisu iznijeli više detalja o tome. Požeška tvornica prošloga ožujka najavila je da gasi dio proizvodnje, reorganizira je te optimizira radni proces te smanjiti broj zaposlenih. Problemi u Zvečevu eskalirali su još 2017. godine, dug državi bio je oko 100 milijuna kuna. Među 324 vjerovnika Zvečeva bile su banke i tvrtke poput Agrokora, Podravke, ali i Ministarstva financija. Međutim, Badel 1862 se konsolidirao i jača se, a tomu pomažu i Konzum i Lidl koji su najveći kupci Badela, a pogotovo potonji koji je ojačao te oglašava prodaju alkohola. Tportal

• Lockdown i mjere: Je li Švedska cijelo vrijeme bila u pravu? (Index)
• Beroš: Nećemo uvoditi obavezno cijepljenje u zdravstvu, ali ćemo krenuti s ‘pametnom uporabom covid potvrda’ (Tportal)
• Zbog kancerogenog pesticida Dukatovi jogurti hitno povučeni s tržišta (Danica), isto je i s nekim sladoledima (Index)
• Zgrada je zapravo tvrtka, ali u Hrvatskoj defektna tvrtka (Zgradonačelnik)
• Nakon još jednog europskog debakla: Hajduk je patološki ovisan o herojima i spasiteljima. A puno više od toga treba mu metodičan rad  (Telesport)

Ekološki prihvatljiva samovozeća vozila i nisu tako daleka budućnost: u Firenci se trenutno odvija projekt u sklopu poboljšanja mobilnosti i održivosti kojim bi se dao jasan uvid u to kako bi europski gradovi u bliskoj budućnosti trebali izgledati ako njime upravljaju ekološka samovozeća vozila. Novi tramvaji dio su projekta Elastic kojeg financira Europska unija, a koji rade na sustavima kako bi pružili poboljšane informacije o lokaciji u stvarnom vremenu i otkrivanju opasnosti. Tramvaji su opremljeni senzorima, uključujući kamere, inercijalne mjerne jedinice koje mjere brzinu i orijentaciju vozila i tzv. LIDAR, koji mjeri blizinu određenog objekta. Oni također imaju i uređaje za prikupljanje podataka, komunikaciju i računarstvo kako bi se osigurao protok točnih podataka. Cilj projekta je dati ranu naznaku kako bi pametni gradovi budućnosti mogli funkcionirati, s ciljem održivosti i smanjenja zagađenja. Green

Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica