Europska središnja banka je započela dvogodišnje probno razdoblje novog, potpuno digitalnog novca. Zapravo, razlika od dosadašnjeg bezgotovinskog plaćanja jedva ima – ali ima problema druge vrste, kaže Deutsche Welle. Na prvu se može činiti kako se radi o alternativi kriptovalutama, no valja uzeti u obzir kako je danas većina novca u opticaju ionako digitalna. Za razliku od kriptovaluta, vrijednost E-Eura je stabilna. No, iako je princip gotovo isti, u suštini se radi o odvojenim stvarima: u većini slučajeva ljudi plaćaju novcem poslovnih banaka, dok je digitalna valuta tek ravnopravna novcu. Što će reći, banke nisu nužno potrebne, a uvođenje E-Eura je tendencija banaka da ih se u novom dobu digitalnih valuta ipak ne preskoči.

Lepo je Lazar Džamić u tekstu u vikend izdanju Danasa pojasnio da je Ðoković sve to postigao zahvaljujući dibidus nesrpskim osobinama – što će reći – upornosti, samoodricanju, prilježnom radu i nepribegavanju improvizacijama i da je, svim tim postignućima uprkos, ostao ličnost od integriteta, na pristojnoj distanci od ovdašnjih karavilajetskih kalakurnica i skandala. Kažem „na pristojnoj“ jer je u Srbiji, čak i monasima, nemoguće napraviti neku veću distancu. Bilo kako bilo, Ðoković je izbegao – a za to mu je, garantujem, bila potrebna velika diplomatska veština – politizaciju svoje pobedonosnosti, iako ne i tabloidizaciju, ali to je neizbežno. Famozan i malo drugačiji pogled na Đokovićev uspjeh iz pera Svetislava Basare.

• Oluja u Osijeku: Vjetar odnio krov zgrade, pod autom se otvorila rupa (Index)
• Uhićen je manijak koji je brutalno napao dvije žene u Splitu (Index)
• Društvene mreže dezinformacijama o cjepivu “ubijaju ljude”, optužuje Biden (HRT)
• Dobit Saponije veća za 500 posto, ali 50 radnika ostalo bez posla (Danica)
• U Zagrebu otvoren “Analogni zvuk”, prodavaona rabljenih ploča (Muzika.hr)
• Glazba zabranjena na grčkom Mikonosu u restoranima i barovima (HRT)

Nakon više godina pripreme i razvoja, kompanija MX3D izradila je i ovoga tjedna u Amsterdamu postavila prvi most u potpunosti izrađen od čelika tehnologijom 3D ispisa. Na mostu, koji teži oko 4,5 tone, radilo se sveukupno šest mjeseci, iako sam projekt postoji još od 2015. godine jer se paralelno s mostom razvijala i tehnologija za njegov ispis. Konstrukcija mosta duga je 12,6 te široka 6,3 metara. Bug

Iako su vlasti u Europi upozorene na moguću opasnost još tijekom prošlog vikenda, na njima preostaje odluka kako će se na moguću katastrofu i pripremiti. Sustav ranih upozorenja uspostavljen je nakon katastrofalne poplave u Europi 2002. godine, a cilj mu je bio spriječiti da se takva katastrofa ponovi, no ona se ipak desila. Na metereološkim službama leži odgovornost da upozore javnost na moguće opasnosti loših vremenskih uvjeta, ali nije i utvrđivanje rizika od poplava, kao i poziv ljudi na evakuaciju te poduzimanje bilokakvih drugih mjera. Vlada mišljenje da je sustav podbacio, budući da broj mrtvih i dalje raste, a za tisućama ljudi se i dalje traga. Index

Glazba za Žedno uho Škugorova je ispovijest o odrastanju u rodnom Šibeniku, stasanju u Zagrebu i albumima koji su mu pritom pravili društvo i mijenjali život. Na više od 350 stranica, kroz osobnu, neposrednu i razigranu priču doznat ćete kako su ljubav i strast prema glazbi prerasli u ozbiljan posao i kako je heroje s omiljenih mu albuma dovodio na pozornice želeći sa što je više ljudi moguće podijeliti ono isto ushićenje koje je osjetio kada ih je prvi puta čuo. Uz uvijek zanimljiva podsjećanja na koncertne, kao i na zgode iza scene, mimo glazbenog narativa otkrivat ćete i lice i naličje društva i njegov odnos prema glazbi i kulturi općenito. Ravno do dna

Državni zavod za statistiku objavio je stanje izvoza za proteklo razdoblje. U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine robni izvoz porastao je za 24,4 posto. No još je važniji podatak da je hrvatski izvoz također porastao i u odnosu na isto razdoblje 2019., i to za visokih 13,5 posto. Izvoz je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao za 24,4 posto. U nešto manjim, ali i dalje u vrlo visokim postocima rastao je i uvoz. Dio objašnjenja tako visokog skoka jest to što je hrvatski robni izvoz lani u travnju i svibnju za vrijeme prvog lockdowna, pao po 25 posto u odnosu na travanj i svibanj 2019. Lider

Digitalna platforma za trgovinu kriptoimovinom Binance izvijestila je u petak da obustavlja trgovinu “kriptodionicama”, nakon snažnog pritiska regulatora širom svijeta. U planu je potpuno ukidanje podrške takvih transakcija do sredine listopada, nakon čega korisnici više neće moći prodavati ni zatvarati pozicije. Kriptodionice digitalne su verzije “pravih” dionica uz čiju su vrijednost vezane. Obično se kupuju i prodaju u tranšama, za razliku od tradicionalnih dionica. Binance je nudio kriptodionice više kompanija, uključujući Apple, Microsoft i Teslu, a osim toga nudi široku paletu usluga, od trgovine kriptovalutama i izvedenica do digitalnih novčanika i kriptodionica.. N1

• Snažni pljuskovi poplavili ulice i podrume u Novoj Gradiški i Požegi, vatrogasci na terenu (Danica), zabilježeno 76 intervencija (N1)
• Lauc: Moja izjava da je pandemija praktično gotova se vadi iz konteksta (Index)
• Godišnji odmori: Odjaviti ili ne broj ukućana u stanu? (Muke po brojilu za vodu) (Zgradonačelnik)
• U posljednja 24 sata dvoje preminulih i 139 novooboljelih od covida (Index)
• Pritisak migranata na Hrvatsku ‘oslabio’, već nas neko vrijeme zaobilaze, ali uskoro bi mogli biti pred novim valom iz Afganistana (Tportal)

U Hrvatskoj postoje brojne zmijske vrste, od kojih su samo tri otrovne: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Dok je ugriz žutokruga najmanje opasan, s jačinom otrova poput onoga u pčele, ugrizi riđovke i poskoka mogli bi biti opasni po život. Posebno je opasno ljeti, kada ih se u prirodi može najviše i naći, čak i u neposrednoj blizini kuća. Riđovku je najlakše raspoznati po cik-cak šari na zadebljanom dijelu tijela, dok je siguran znak za poskoka mali rog na vrhu glave. Ako i dođe do susreta s otrovnicom, bitno je udaljiti se i pustiti zmiju da prođe. One su po prirodi plahe i napadaju samo u slučaju kada se osjete ugroženima. Siguran znak da vas je ugrizla otrovnica su tragovi dva zuba, dok je ugriz neotrovnih zmija “narebren”, više ogrebu i prokrvare nego što grizu. N1

Ograničenja javnih događanja, uključujući i ona u kulturi, nisu nipošto sporna uzevši u obzir ozbiljnost pandemije i teškoće oko njezinog suzbijanja. Nije dakako sporno ni da će, u slučaju pogoršanja epidemioloških prilika, koje je nažalost na obzoru, biti potrebno postrožiti sve mjere, uključujući i one koje se tiču kulturnih događanja. Ono što jest sporno je izostanak koherentne i solidarne strategije prema kulturnom sektoru i njegovim radnicima tijekom pandemije, koji u većoj ili manjoj mjeri obilježava djelovanje institucionalnih dionika tijekom zadnjih 16 mjeseci, pogubnih za preživljavanje muzičarki, muzičara i svih ostalih izvedbenih umjetnica i umjetnika, piše Lujo Parežanin za Kulturpunkt.

Jeste li se upitali zašto bih bježao nakon što sam upravo nekome spasio njegova najdražeg psa, a možda i najboljeg životnog prijatelja? Ako ste se upitali, tada ne poznajete ljude. Naše ljude. Naši ljudi su, naime, takvi, veliko je u njih srce, da će za psa, mačku ili drugog čovjeka i poginuti ako treba. Ali ako mu slučajno razbijete staklo na autu u trenutku kad im taj isti pas umire od vrućine i dehidracije, on će vam, najbolji prijatelj tog psa, u najboljem slučaju po vas naplatiti razbijeno staklo. I to višestruko, kod ovlaštenog servisera! Piše Miljenko Jergović za 24 sata.

Prema prognozi, danas će prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno s kišom i pljuskovima te lokalno obilnom oborinom. U Dalmaciji će biti promjenjivo sa sunčanim razdobljima uz tek mogućnost za kišu, dok je za kontinentalni dio zemlje objavljeno narančasto upozorenje, zbog jačeg grmljavinskog nevremena koje bi moglo prouzročiti štetu. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu. Slična upozorenja su objavljena i za nedjelju, s izuzetkom osječke regije, za koju je objavljeno crveno upozorenje zbog izraženih poplava, uglavnom u Posavini. Količina oborine će se kretati od 60 do 90 mm. Index

Većinom glasova Sabor je donio Zakon o gospodarenju otpadom. Zakon na snagu stupa osam dana od objave u Narodnim novinama, a tada će se zabraniti stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda. Novi Zakon izglaan je sa 75 glasova za, 43 protiv i dvoje suzdržanih. Od 1. siječnja 2022. godine zabranjuju se lagane plastične vrećice, uz izuzetak vrlo laganih. Od 3. srpnja 2024. zabranjuje se stavljanje na tržište proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike. Zabranom ovih jednokratnih plastičnih proizvoda na području Europske unije očekuje se da će se spriječiti stvaranje štete u okolišu u vrijednosti višoj od 22 milijarde eura do 2030. godine. Green

• Apokaliptične scene u Europi, ali najgore još nije prošlo. Mogle bi puknuti brane (Index)
• Požar na Braču i dalje se širi, više od 50 vatrogasaca bori se s vatrom (N1)
• Hedl: Josipa Rimac dobila novi posao, u tvrtki povezanoj s obiteljskim biznisom SDP-ove zastupnice (Telegram)
• Počela HNL: Slaven pobijedio Dinamo i priredio senzaciju na Maksimiru (Index), Osijek dominantno ispratio Šibenik s tri gola na otvaranju prvenstva (Index)
• Kolnici su mokri, u priobalju jak vjetar, pripremite se na gužve na cestama (N1)

Protiv paklene vrućine jedva da ima nekih mjera za prilagodbu, ali barem nešto mogu pomoći urbanistički koncepti: kotline kroz koje će dolaziti svjež zrak, zelene površine koje djeluju na snižavanje temperature umjesto betona i asfalta koji još dodatno akumulira toplinu. Ima prokušanih metoda i protiv poplava i žestokih kiša koji nadilaze velike kanale i brane. Doista uz mnoge njemačke rijeke već odavno postoje brane i prostori za poplavljivanje. Ponegdje ima i riječnih livada kao područje prihvata vode i koji se bez poteškoća mogu poplaviti. Takva područja ubuduće treba postaviti i u gradovima: na primjer usred Rotterdama je trg na kojem je namjerno postavljeno tri velika bazena. Deutsche Welle o klimatskoj krizi, a nakon katastrofalnih poplava ovih dana u Njemačkoj.

Ovogodišnji 68. Pulski filmski festival, koji počinje danas u Areni, održat će se bez covid putovnica, ali s manje gledatelja te uz pridržavanje svih preporučenih epidemioloških mjera. Broj mjesta gledatelja ograničen je na 1500. U hrvatskom programu je šest filmova od kojih neki dolaze s uglednih europskih filmskih festivala, a prvi je Murina, debitantski film Antonete Alamat Kusijanović. Osim Murine, u domaćoj je konkurenciji još pet, a međunarodnih deset uradaka. Osim filmova, tu su i razni popratni programi. Novi list