Općenito rečeno, “Panic Room” je jedna prilično realistična napetica, koliko god bila filmična i trilersko-strateški “iskalkulirana” (kćerka dijabetičarka s inzulinom izvan sobe panike, majčin mobitel posijan ispod kreveta), a “(bes)tjelesnost” kamernog pristupa s pripadajućom tehnologijom Fincher suprotstavlja opipljivo kompleksnijoj psihologizaciji naizgled jednostavno skiciranih likova tijekom napete igre šaha ili mačke i miša od koje se znoje gledateljevi dlanovi. Piše Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

• Kina je protiv COVIDA-19 cijepila već 70 milijuna ljudi. Tportal
• Andrej Plenković i Vili Beroš cijepit će se cjepivom Astra Zenece. Jutarnji list
• Fotogalerija: u Njemačkoj se policija sukobila sprejem i pendrecima s prosvjednicima protiv mjera. N1
• S jajima možete raditi odlična jela, evo 14 savjeta što raditi s njima. 24 sata
• Hrvač Božo Starčević izborio se za nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju. Večernji list

Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar komentirala je rezultate istraživanja “CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti” te rekla kako s obzirom na međuljudske odnose, zadovoljstvo zajednicom te zadovoljstvo zdravljem i osjećaj sigurnosti Hrvati u istraživanju potvrđuju kako su sretni, s prosječnim rezultatom 6 od 10. Tomu u prilog ide i činjenica da smo po istraživanjima među 20 % najsretnijih nacija na svijetu te smo se sa 61. mjesta popeli na 23., a znanstvenica to objašnjava socijalnom potporom tijekom pandemije. Zrinkom Verzotti, dr. med., spec. psihijatrije komentirala je i samu potragu za srećom kao kontraproduktivnu te napomenula kako ćemo svakako biti sretniji budemo li njegovali autentičnu vlastitost. Psihologinja i psihoterapeutkinja Iva Mikulić slično razmišlja pa tako smatra kako se trebamo samovrednovati i u sebi pronalaziti temelje za sreću. Telegram

U petak su 24 države članice Europske Unije potpisale deklaraciju pod nazivom EU Startup Nations Standard (SNS) kojom se uvođenjem novih zakona nastoji poboljšati položaj startupa te potaknuti na uvođenje startup viza za strane radnike, ali i ozakoniti dioničke opcije kao oblik nagrade zaposlenicima te olakšavati sudjelovanje u javnim natječajima. Unija tako želi udvostručiti broj startupa jer smatraju kako će baš ta grana poduzetništva imati veliku ulogu u gospodarskom i ekonomskom oporavku nakon pandemije, pogotovo jer uporabljuju i razvijaju zelene tehnologije. Među potpisnicama nema Hrvatske, a društvo nam čine Bugarska i Mađarska, dok su Island i Norveška potpisali. Bug 

‘Minari’ je sporogorući i suptilan film koji mnogo više od tipičnih američkih filmova odrastanja poštuje maksimu o tome da u filmu više toga treba pokazati, a ne kazati. Svojom organskom povezanošću s prirodom, koja se očituje i u naslovu filma, on daje brojne prilike za vizualno efektne i dojmljive prizore, ali jednako je slikovit i u prikazu kulturnog okruženja u kojem žive likovi. ‘Minari’ nije bombastičan, ali je velik film, film koji zadire u duboke slojeve ljudske povezanosti tamo gdje se čini da ona jedva jedvice uspijeva. Lee Isaac Chung pritom je uspio i proizvesti postupan rast emocija koje na početku tek trepere da bi se na kraju pretvorile u nezaustavljivi cunami, a da pritom nema nimalo patetike. Njegova će vas mudrost i osjećajnost preplaviti, ali ne i utopiti. Preporučuje Zrinka Pavlić za Tportal

Na prvom stručnom simpoziju o postcovid sindromu u Zagrebu su se okupili stručnjaci svih polja te razmijenili iskustva o tome još neistraženom polju. COVID-19 sistemska je bolest i može zahvatiti sve organe, no primarno je respiratorna, čemu svjedočimo od njezinih početaka. Posljedice koje ostavlja katkad mogu biti teže od samoga prebolijevanja bolesti te trajati dulje od pola godine, a stručnjaci su naveli neke: glavobolje, vrtoglavice, kronični umor, utrnulosti ekstremiteta, probleme s kardiovaskularnim sustavom, čak probleme s pamćenjem i kognicijom. Također su napomenuli kako će izgledati tretiranje toga stanja rekavši kako će pacijenti nakon pregleda liječnika obiteljske medicine biti upućeni u postcovid ambulante te će se borba s ovom bolesti još dugo voditi. Tportal

Osim što se u Domu pisaca najbolje jelo i što je lokal radio do duboko u noć, tu bi se pisci znali potući, nailazilo bi nekog sumnjivog, ali i nekog genijalnog svijeta, a Veso je organizirao izložbe, književne večeri, gostovanja. Ugostiteljstvo mu je služilo da stvori nešto drugo, što je mnogo veće i od njega i od nas. Tu je, u Domu pisaca i u Sarajevu stvarao veliki svijet. Bilo je to prvo mjesto gdje sam, isključivo zbog onoga što pišem, bio rado viđen gost. Tu sam, kod Vese, u socijalnom smislu postao pisac… Žao mi je ako niste poznavali Vesu Đorema.
Zato, gospodo moja, danas neće biti kolumne. Crne smo zastave izvjesili tamo gdje nas više nema. Piše Miljenko Jergović za 24 sata

• Japan pogodio snažan potres magnitude 7,2 po Richteru. Najavljuju tsunami. Slobodna Dalmacija
• Deset temeljnih problema zbog kojih nije lako oprostiti nevjeru. 24 sata
• U nedjelju će kraj Zemlje proći najveći asteroid ove godine na udaljenosti od 2 milijuna kilometara. Al Jazeera
• Fotogalerija: u centru Zagreba Batarelo predvodi procesiju godinu nakon potresa, nose se i relikvije svetaca. Index
• Filip Zupčić drugim mjestom u Švicarskoj propustio Mali globus, završio treći u veleslalomu. Večernji list

Ravnatelj KBC-a Dubrava Ivica Lukšić u emisiji Novi dan N1 televizije govorio je o stanju u bolnici i porastu broja zaraženih te priopćio kako raste i broj hospitaliziranih te se tako u bolnici trenutačno nalazi 145 pacijenata, od kojih je 25 na respiratoru. Dodao je kako je 60 posto pacijenata zaraženo britanskim sojem virusa te je u strukturi pacijenata više mladih s težim posljedicama, a stanje im se pogoršava brže nego s prethodnim sojevima. Unatoč svemu, smrtnost je ipak manja, a cijepljenje starije populacije pridonijelo je dobnoj strukturi oboljelih te Lukšić smatra kako je cijepljenje jedino što će nas izvući iz epidemije. Komentirao je i slučaj krađe sa zgražanjem te najavio primjeren odgovor na takva ponašanja. N1

Najveći neuspjeh hrvatske države razotkrio je potres. Najveća žrtva tog razotkrivanja mladi su ljudi. Oni koji u ožujku 2021. godine moraju na WC izvan svojih domova u kojima nemaju vodu. Oni kojima društvo nije omogućilo da posjete veliki grad samo sedamdeset minuta udaljen od njih. Baš ti koji, u zemlji s jednom od najljepših obala na svijetu, vide more samo preko ekrana. Potpun je to poraz društva i svih politika. Kako nacionalnih, tako i lokalnih. Piše Boris Jokić za Tportal

Studentski sindikat Unef  te dio akademske zajednice u Francuskoj spore se o pitanjima islamofobije već mjesecima, a okidač je smrt profesora Samuela Patyja koji je žrtva internetskih rantova. Tako su još dva profesora završila na listama za shitstormanje potaknuta studentskom zajednicom zbog stavova da se islamofobija ne može izjednačiti s rasizmom i antisemitizmom. Politolog Claus Leggewie objašnjava stanje u Francuskoj riječima: “Insceniraju se shitstormovi i sigurni ste u medijski aplauz ostalih. To se upravo dogodilo u Grenobleu, a u načelu i u slučaju Samuela Patyja, gdje je to onda bilo kobno”, pojašnjavajući stanje kulturne bitke u toj zemlji. Deutsche Welle

Bas Eickhout, potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu (EP) te potpredsjednik Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uoči plenarne sjednice Europarlamenta o strategiji EU-a za održivi turizam Hrvatskoj savjetuje da promisli o svojim ulaganjima u masovni turizam. Smatra hrvatsku obalu velikim potencijalom, no ovakav oblik turizma mogao bi taj potencijal i uništiti, a izlaz vidi u promišljanju o obnovljivim izvorima energije te mirnijem obliku turizma koji je sve više tražen u svijetu. Telegram

Zbog svojevremenog popičkavanja jednu od tih komesarskih javnosti – onu Vučićevu – savršeno je bolelo dupe da li je Cvijan mrtav ili živ, drugu komesarsku javnost – onu Đilasovu – takođe je savršeno bolelo dupe je li Cvijan živ ili mrtav sve dok u nekom mutlaku nekoj od majki opozicione invencije nije palo na pamet da bi se Cvijanova smrt mogla urezati na raboš prve komesarske javnosti s Vučićem na čelu. Otužna je ovo priča, ali je i poučna. U društvu u kome nema javnosti, svačija smrt – i okolnosti pod kojima se desila – može proći nezapaženo. Kao u Sodomi i Komori. Piše Svetislav Basara za Kurir

• U Hrvatskoj je danas 1186 novozaraženih, na respiratoru je 89 osoba, preminulo je 10 osoba. HRT
• Očekuje nas hladan dan, u unutrašnjosti susnježica i poledica, a na obali i u gorju jak vjetar. Tportal
• U Brazilu u jednom danu 90 570 novozaraženih i 2815 umrlih, drugi rekordni dan od početka pandemije. Index
• Fotogalerija: sinoć na Islandu erumpirao vulkan, pogledajte zadivljujuće snimke i fotografije. Slobodna Dalmacija
• Facebook radi inačicu instagrama za mlađe od 13 godina, zastupnici dječjeg zdravlja nisu zadovoljni tim potezom. Bug.hr

To čime je Plenković sada zgrožen i nad čime je užasnut, ono je što desetljećima proždire i uništava hrvatsko pravosuđe, politiku, društvo, javnu scenu. To je ono preko čega je Plenković sada već godinama šutke prelazio, što je “dedramatizirao” ili naprosto relativizirao. Sada je došlo vrijeme da on podijeli dio emocije s hrvatskom javnošću. Pa makar mu to poslužilo samo kao povod da obrani stranku i Vladu, te da se dodvori dijelu građana i birača. Lakše mu je zajedno s njima se zgražati i užasavati, nego nešto promijeniti. I tako će ostati dokle god se vlast, pogotovo HDZ-ova, ne odluči nešto popraviti. Ili dok i Plenković ne otupi na ovakve podražaje. Piše Tomislav Klauški za 24 sata

Iako je Europa trenutačno najpogođenija britanskim sojem koronavirusa te se zahuktava treći val epidemije, porast broja slučajeva zabilježen je u cijelom svijetu pa se tako globalno povećao za 10 %. Francuska, Italija, Španjolska i Njemačka odustaju od ublažavanja mjera te najavljuju nova zatvaranja, a sve zbog varijante B.1.1.7. koja je zaraznija, ali i smrtonosnija pa se tako bilježi i porast pacijenata na respiratorima. Ususret blagdanima sve se više zemalja okreće novim, strožim mjerama, a SAD u kojem broj slučajeva također raste tako ima priliku učiti iz europskoga prosjeka. Zabrinjavajuća činjenica novog porasta unatoč cijepljenju i nedavnoj stagnaciji u Europi upozorava na to da se djelovanje protiv pandemije ne smije temeljiti samo na cijepljenju, nego testiranju i zaoštravanju mjera s obzirom na to da cijepljenje još ne pokazuje rezultate kakve bismo htjeli. Jutarnji list

A da su suci županijskog suda u Osijeku, koje je spominjao Zdravko Mamić, jedni o drugima znali sve, najbolje svjedoče prijave koje su jedni protiv drugih slali na razne adrese u vrijeme kada se birao predsjednik Županskog suda u Osijeku. Uostalom, sam Sessa tada je izjavio kako se na Županjom sudu u Osijeku oko izbora predsjednika suda vodio bratoubilački rat. Je li dakle Vrban morao znati što rade njegove kolege i prije nego što su osvanule njihove zajedničke fotografije sa Zdravkom Mamićem, osobom kojoj su sudile. Čini se da bi odgovor na to pitanje bio puno lakši kada se suci, uz svoje pristojne plaće, ne bi morali baviti doživotnim uzdržavanjem starijih osoba, hraniti ih i osiguravati im čistu sobu s posteljinom, ili prodavati tone jabuka iz voćnjaka ubranih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Piše Drago Hedl za Telegram

Mostov kandidat za gradonačelnika, Zvonimir Troskot, smislio je plan obnove Zagreba te ga planira predstaviti u ponedjeljak, 22. ožujka, na obljetnicu potresa, a njegovo rješenje svodi se na novi Genaralni urbanistički plan te odbacivanje Zakona o obnovi. Umjesto toga, srušio bi Donji grad, a to bi ostvario mijenjanjem zonske zaštite grada te bi svaku zgradu ponovno procijenio, a onda na mjestu onih koje nemaju povijesnu ili kulturnu vrijednost gradio nove, više zgrade. Više jer bi se dopustila gradnja dvaju katova više, a koji bi pripali investitoru te bi tako sam investitor imao isplativo ulaganjejer bi te stanove zadržao za sebe, a građani bi dobili nove besplatno. Jutarnji list

Steknite korisna znanja uz iskusne predavače i inovativne predavačke metode uz Ponudu dana koja vam omogućuje intenzivne tečajeve francuskog ili talijanskog jezika A1/1 razine u trajanju 20 školskih sati s uključenim skriptama u Apropos jezicima. Na kraju ćete dobiti potvrdu o odslušanom tečaju. Klikom na “kupi” birate željeni jezik: francuski jezik A1/1, talijanski jezik A1/1, engleski jezik A1/1. Dodatna pogodnost: popust na nastavak redovnog ili još jednog intenzivnog tečaja. Predavači su iskusni profesori stranih jezika, a materijali su uključeni u cijenu. S obzirom na epidemiološku situaciju broj polaznika ne bi smio biti veći od 5. Opširnije na Ponudi dana.