U Kulturnom vijeću za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture RH stoluje fini akademski svijet, sve sami profesori s hrvatskih fakulteta i znanstvenici iz hrvatskih instituta (pa bi bilo šteta ovom im prilikom ne navesti imena: to su dakle Lahorka Plejić-Poje, Iva Grgić-Maroević, Katja Matković-Mikulčić, Ivica Matičević i Nikola Petković), koji poslušno sudjeluju u kulturnom zločinu i utvrđivanju “formalnih kriterija” prema kojima za knjige na “nehrvatskom jeziku” nema mjesta u hrvatskim bibliotekama (a slijedom toga ni za djela Hrvata poput I. Andrića ili A. B. Šimića?). Pritom, čak i u slučaju da neki od članova Vijeća imaju drugačije mišljenje od većine, nije im dopušteno podijeliti ga s javnošću, jer su svi potpisali nešto što se zove “Izjava o diskreciji”, kojom se predlagači odluka obavezuju da o odlukama neće javno govoriti, što je pogodnost koju rado koriste, čuvajući svoje busije u nomenklaturi. Piše Viktor Ivančić za Novosti

• Europska komisija ističe kako zabrane putovanja koje uvode neke zemlje nisu prihvatljive. HRT
• Albin Kurti, “Ghandi sa suzavcem”, najizgledniji je kandidat za kosovskog premijera. Index
• Bivši svjetski prvak u formuli 1 Fernando Alonso (39) pušten je na kućno liječenje nakon operacije čeljusti. Tportal
• Izrael proveo istraživanje na 600 000 cijepljenih Pfizerovim cjepivom, u 94 % slučajeva nije bilo teškog oblika bolesti. Telegram
• U subotu mještani okolice državne ceste D2 najavljuju mirni prosvjed i zatvaranje ponukani nedavnom nesrećom. Večernji list

Mnogi su vjerovali kako će zatvaranje tijekom pandemije uroditi plodom na onoj natalitetnoj strani te da će se, prisiljeni biti zajedno, parovi prepustiti i tako prouzročiti baby boom, no prvi podaci govore suprotno. Tako Francuska, Italija, SAD i Kina bilježe pad nataliteta, a rezultati će biti vidljivi tek kad prođe vrijeme. Razlozi su ponajprije ekonomske prirode pa se tako nesigurnost zaposlenja te pad gospodarstva odražavaju i na planiranje obitelji, a pritisak koji je donio rad od kuće tijekom kojega su se roditelji morali brinuti i o djeci tijekom online nastave također je pridonio. Zasad pad ne bilježe zemlje koje su bile blaže tijekom prvoga zatvaranja, poput Njemačke, a porast bilježe samo zemlje u razvoju poput Filipina i Indonezije što se tumači nedostupnom kontracepcijom, zatvaranjem i viškom slobodnog vremena. Jutarnji list

Hrvatska je u nečemu i napredna pa je CNN posvetio pozornost vizama koje su omogućene digitalnim nomadima, ljudima čije poslovanje ne zahtijeva boravak na jednome mjestu te tako mogu živjeti gdje god žele. Imigracijski propisi omogućuju im u Hrvatskoj boravišnu dozvolu uz uvet da im za ulazak u zemlju nije potrebna turistička viza, a da bi je produžili, iz zemlje moraju izaći na 6 mjeseci. Amerikanka Melissa Paul, Ariel Mendel i Claudia Sau iz Meksika te Jane Tor iz Singapura tako su prvi koji su tu mogućnost iskoristili, a sve je poteklo od nizozemskoga poduzetnika Jana de Jonga koji u Hrvatskoj živi od 2006. Svi se slažu kako je položaj Hrvatske jako dobar za takvu vrstu života te ističu povoljnu klimu, otvorene ljude koji znaju engleski te mogućnost putovanja i sjajnu turističku ponudu uz nevelike životne troškove. Jutarnji list

Nina Violić redateljica je i glavna glumica z Gorana Bogdana u filmu “Baci se”, a iz intervjua koji je s njome odradio Silobrčić izdvajamo uvod kojim Nina opisuje sebe: Živim neke dane turbulentno i nesigurno, a neke dane – presretno i ludo. Tako uvijek živim. Kad sam dobre volje, optimistična, razmišljam kako je ustvari sve to što nam se događa jako dobro. Imam osjećaj da živimo u nekoj velikoj promjeni. Život kako smo prije toga svega živjeli – kako su ljudi vjerovali da je to održivo? Najzanimljivije mi je zašto smo se ranije osjećali sigurnima? Na osnovi čega? Meni je sada zanimljivo vrijeme. Nikad mi nije padalo na pamet da živim izvan grada. U Rijeci sam rođena i odrastala u centru grada, i sada u Zagrebu. Intervjuira Dobroslav Silobrčić za Jutarnji list

Pelješki most spojen je s kopnom pa bi se od Komarne do Brijeste moglo bi se prometovati već početkom sljedeće godine, dok se kompletan projekt mosta sa pristupnim cestama, vijaduktima i tunelima planira dovršiti do ljeta 2022. Razlog ranijoj mogućnosti prelaska osobnih automobila izmjena je projektne dokumentacije na čvoru Brijesta. Stanovnici Komarne, navikli na nove kineske susjede, već žale što će se odseliti jer su se na njih navikli, a kau da će im most svakako pojednostaviti život. Jutarnji list

Iz prhvatnog centra u Tovarniku koji je osiguran poput strogo čuvana zatvora jučer su pobjegla dva migranta, a da priča bude još zanimljivija, samo su njih dvojica tog trenutka bila u centru opasanom zidinama visokima četiri metra te osiguranima žilet-žicom. Telegram je u posjedu neslužbenih informacija kako su obojica bila sigurnosno zanimljiva hrvatskim obavještajnim službama, no MUP je to u službenom odgovoru opovrgnuo. S obzirom na nesvakidašnji sigurnosni propust, pokrenut je disciplinski postupak protiv policijskog službenika centra. Telegram

• Zbog zaraze koronom petorice Hajdukovih igrača odgođena nedjeljna utakmica HNL-a između Hajduka i Dinama. Slobodna Dalmacija
• U školama Međimurske županije od danas su svi učenici, a prijevoz je i dalje besplatan. Lokalni
• Božinović kaže da bismo se u slučaju povoljne situacije mogli vratiti na terase kafića. 24 sata
• Komiža dobiva ribarsku luku vrijednu 37 milijuna kuna. Index
• Šeks tuži državu Europskom sudu za ljudska prava jer mu ne dopušta uvid u Tuđmanove razgovore za potrebe knjige. Telegram

Nakon sjajnih knjiga »Točna boja neba«, »Zao zrak« i »U zemlji klanova«, Rudan djelom »Očekujući vatre« kraju privodi svoju tetralogiju o 21. stoljeću zaokružujući cjelinu i stvarajući temelje za daljnja promišljanja i aktivnosti. Kroz prve je dvije knjige na razumljiv način progovorio o razvoju znanosti i medicine te njihovim implikacijama na razvoj ljudske civlizacije, da bi u trećoj i četvrtoj dotaknuo pitanje što i kako dalje kad je riječ o čovječanstvu koje se krajem dvadesetog i početkom 21. stoljeća našlo pred izazovima koje mu je donio nezamislivo velik tehnološki skok koji je toliko promijenio svijet da danas ono što se, primjerice, s tehnologijom zbivalo u osamdesetim godinama prošlog stoljeća izgleda zastarjelo, šezdesete djeluju arhaično, a sve prije toga za današnju je mladež – prapovijest. Komentira Marinko Krmpotić za Novi list

O Roškovu novom romanu Bogart i Seranoga ovaj nam tjedan Mandić zaključuje: Ipak, u ovoj nevješto pripremljenoj papazjaniji (kažem, tako, papazjanija, oprezno, jer “salata od riječi”, kao “kombinacija riječi i fraza kojima nedostaje smisleno značenje ili logička povezanost”, sugerira postojanje nekog bolesnog stanja) Roškov pripovjedač ponekad ima ‘lucida intervalla’, pa se u njima može naslutiti kako bi autor – MOŽDA – mogao i bolje nego što nam je u ovom štivu (koje NIJE ROMAN) marljivo pokušao dati do znanja. Ipak, Dorta Jagić prolazi mnogo bolje pa će Mandić konstatirati: Fino proćućena zapažanja (još im malo fali do aforizma), u proznom tekstu, ukazuju na njenu već dokazanu pjesničku izvrsnost, dok bi se o samo natuknutim filozofsko-mitološko-teologijskim pitanjima moglo nadugačko diskutirati (i kao moja malenkost “biti kontra”). Zato je za svaku pohvalu što nas D. Jagić nije time opterećivala, već je složila zbirku profinjenih kratkih proza, bez konkurencije u takvoj, sličnoj, hrvatskoj književnosti! Komentira Igor Mandić za Jutarnji list

Jutarnji list razgovarao je s vladikom Grigorijem Durićem o aktualnoj medijskoj hajci protiv njega u matičnoj Srbiji te ga pitao boji i se za vlastiti život, na što je vladika odgovorio: Ako bih se kao episkop Srpske pravoslavne crkve bojao slobodno reći što mislim, kako bi tek onda povjereni mi narod mogao smoći hrabrosti i podići svoj glas potiv neistina? Zato je važno da kao pastir govorim slobodno, a da potom takve riječi i stav oslobađaju one koji se eventualno boje. U intervjuu također naglašava kako vlast mijenja čovjeka te da u tom smislu promišlja o mogućnosti da postane patrijarh. Vladika ističe kako nije novi političar, nego preuzima odgovornost te govori istinu. Jutarnji list

No, niti jedan od scenarija koji se ovih dana spominju ne odgovara kako riješiti glavni problem: kako de-radikalizirati Republikansku stranku i njene birače? Amerika ima ogroman disbalans u svojoj politici: demokrati su stranka lijevog centra s glasnim, ali relativno malim lijevim krilom. Ako ovo društvo ne želi nove nasilne političke sukobe, u idućim godinama trebat će nekako preseliti većinu republikanaca s desnog krila u desni centar, a one koji su desnije od desnog krila odrezati od stranke, kao što je radikalna ljevica odrezana od Demokratske stranke. To neće biti jednostavno čak i ako Trump završi u zatvoru, jer radikalizacija republikanaca nije krenula s Trumpom, nego još s Newtom Gingrichem sredinom 1990-ih, pa s Tea Partyjem početkom 2010-ih; Trump ju je samo ubrzao. Piše Đivo Đurović za Telegram

• U Hrvatskoj je danas 68 novozaraženih, na respiratoru je 86 osoba, preminula je 21 osoba. HRT
• Iako proljeće počinje za 6 tjedana, očekuje nas olujno vrijeme s mnogo oborina kao 2018. 24 sata
• Space Generation Advisory Council u Hrvatskoj organizira 8 webinara o svemiru i svemirskim tehnologijama. Bug
• Luku Modrića slave kao najboljeg igrača La Lige, pokazao se ponovno u utakmici protiv Valencije. Jutarnji list
• Zbog vjetra u prekidu su katamaranske linije Ubli – Vela Luka – Hvar -Split i Jelsa-Bol-Split. N1

Uočene manjkavosti u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja donose promjene u istom nakon dvije godine od uspostavljanja. Tako se odsad stečeno zvanje ne može izgubiti, nego se samo potvrđuje, a želi li se napredovati dalje, morat će se dokazati da se zaslužuje. Zahtjev za napredovanje podnosi odgojno obrazovni djelatnik uz samopotvrđivanje na učiteljskom vijeću te tako napredovanje više ne ovisi o ravnatelju. Procedura se skraćuje sa 76 na 30 dana, a napredovati se može nakon 3 godine, a ne 5 kao dosad. Napredovati će moći i sami ravnatelji, neovisno o godinama staža. HRT

Vlasnik antikvarijata i izdavač Mišo Nejašmić priznaje poraz te poznate izdavačke kuće uslijed nenormalnih okolnosti novog normalnog. U 2019. ostvarili su gotovo pet milijuna kuna prihoda, 40 posto više nego godinu ranije, ali od prodaje knjiga su ostvarili tek 2,7 milijuna kuna, neznatno više nego godinu prije. Međutim, troškovi poslovanja i osoblja te su godine bili 3,7 milijuna kuna, a to znači da su bili milijun kuna kratki što su na koncu morali pokriti nekretninom. Rasprodaja imetka bila je vatrogasno rješenje. Tako kuća ulazi u stečaj te je njezina sudbina nesigurna. Jutarnji list

Iako Hrvatska sa 60 pobačaja na 1000 žena (podaci iz 2018.) ima jednu od najniih stopa pobačaja u Europi, to nije spriječilo Hrvoja Zekanovića da ponovno postavi u pitanje Ustavom zajamčeno pravo žene na vlastitu odluku te pokuša pokrenuti saborsku proceduru donošenja zakona kojim bi se zabranio pobačaj. N sreću, poduplo ga je samo 10 od potrebnih 30 zastupnika, no sagleda li se dostupnost pobačaja u zemlji, podaci su nevjerojatni. U  nekim bolnicama, kao što je zagrebačka Klinička bolnica Sveti Duh, zatim bolnicama u Požegi, Našicama i Vinkovcima baš svi liječnici pozivaju na priziv savjesti te tako žena treba putovati i do 100 km kako bi ostvarila ustavno pravo. U nekim bolnicama riješili su problem zapošljavanjem vanjskih suradnika, a neke su prebacile odgovornost na udaljene bolnice s kojima su funkcionalno spojene. Ministar Beroš smatra da nije potrebno žuriti se sa stavljanjem u proceduru novoga zakona iako je važeći iz 1978. Index