“Ubik” je mnogo više od SF romana, to je intelektualna poslastica, specifičnog anarhoidnog humora. Baš kakav je njegovao i Frank Zappa, američki glazbenik o čijem je životu, uz blagoslov obitelji i uvid u golemu arhivu, Alex Winter snimio dokumentarac koji se od kraja prošle godine može, uz plaćanje, pogledati na nekim platformama. Film počinje Zappinim koncertom u Pragu kojim je obilježen uspjeh Baršunaste revolucije. Malo je tako cool tipova hodalo ovim planetom kao što je to bio Frank Zappa. Nevjerojatno nadaren, intelektualno superioran, s nekim prirodnim nagnućem ka satiri i imanentnim mu ludizmom, Zappa je svoju karijeru počeo polovicom 1960-ih godina. U dokumentarcu vidimo kako su ga kao klinca zanimali spravljanje eksploziva i montaža filmova, a glazbi ga je privukao avangardni skladatelj Edgard Varèse. Piše Pavica Knezović-Belan za Jutarnji list

• Profesor Ognjen Sviličić odlučio predavati na srpskom jeziku i tako izraziti potporu nastavniku iz Darde. Jutarnji list
• Prošlogodišnja pobjednica, Slovakinja Petra Vlhova, obranila je titulu i opet je Snježna kraljica. 24 sata
• Tomo Medved postaje krizni upravitelj za područja pogođena potresom, osniva se i stožer. Slobodna Dalmacija
• U Splitu tuča, u okolici Dubrovnika pijavica, posvuda su ceste skliske i mokre, budite oprezni u prometu. Večernji list
• U narednim danima, ali i tjednima, očekuju nas pravi zimski uvjeti, hladnoća, kišovito, a moguć je i snijeg. Index

Prizor je zapravo čudesan. Na prvi siječnja, kad bi inače, u neka sretnija vremena, obamrli od prasetine i francuske, s tragovima šećera u prahu s princes krafni oko usta, dremuckali na kauču slušajući sladunjavu austrijsku pop muziku s prijelaza iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće, mnogi su sjeli u auto, vozili se dvjesto, tristo ili petsto kilometara do nekih banijskih sela za koja do jučer nisu čuli da neke nepoznate ljude upitaju kako mogu pomoći. Da vam je prije sedam dana netko takvo nešto ispričao, da će se Hrvati, svjetski prvaci u spajanju praznika, na Novu godinu nuditi da nešto neplaćeno rade, rekli biste mu da je napušen. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovala je glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić te emotivno govorila o nedavnim događajima. Tijekom potresa našla se na cesti u Majskim Poljanama te svjedočila razornoj snazi potresa, a zatim odmah počela sa svojim djelovanjem na terenu i pomaganjem svojim sugrađanima. U emisiji je komentirala okolnosti koje su nastale u Glini te potrebe koje su sada najvažnije poput mobilnih kućica i kontejnera, a napomenula je i da bi obnovu trebalo obaviti unutar jedne godine. Uz iznošenje okolnosti nastalih zbog potresa komentirala je stanje u Glini nakon rate te probleme s nezaposlenosti toga kraja. Humanitarka je bila i prije te se u ovim okolnostima to pokazalo kao vrijedno iskustvo, a ponukalo ju je i na bavljenje politikom. Ostatak zanimljivih zapažanja pogledajte u linku.

Dragi posjetitelji, možda ćete nam jednom uspjeti sve izasrat i mi ćemo počistiti za vama. Drugi put za to nećete dobiti priliku, pa serite doma ili ondje gdje se već guše u smradu, pa vaš proljev i neće učiniti neku razliku. Hvala na pažnji i sretna vam Nova godina. Nakon ovako užasne stare, hajdemo svi zajedno razmisliti o tome što je stvarno bitno i možda, umjesto bacanja virtualnih ‘petardi’, usmjeriti barem dio te neiživljene energije u solidarnost i pomoć pogođenima, onima kojima su ovakve teme sada stvarno zadnja briga u životu. Piše Aleksandar Holiga za Telesport

U emisiji Točka na tjedan N1 televizije gostovao je predsjednik Milanović i u intervjuu komentirao prošlu godinu. Izjavio je tako da mu je najgora u prošloj godini bila prisutnost smrti tijekom potresa koji su zadesili Zagreb, a sad i Baniju. Komentirao je stanje na terenu i nekoordiniranost službi te iznio stajalište da je premijer trebao proglasiti katastrofu te također dobiti izvršne ovlasti kako bi se procesi ubrzali, a propitivao je i predbilježbe za kontejnere putem e-maila rekavši da u mnogim mjestima nema signala te da to nije dobar sustav. Smatra da postoje nepravilnosti pri obnovi Banije nakon rata te da za to netko treba odgovarati, a osvrnuo se i na odnose s BiH rekavši da s Čovićem tijekom mandata nije komunicirao. Jutarnji list

U lingvistici prevladava stanovište da toponim treba izgovarati i pisati kako ga pišu njegovi stanovnici. U hrvatskoj državnoj praksi su toponimi, naprotiv, kadikad podvrgavani regulama pobjednika, kako svjedoče primjeri od Osijeka preko Rijeke do Biševa (Spljet je ipak otpao, a Zagrijeba se nisu sjetili). To se prelama i na Baniji ili Banovini… U Splitu je Banovina i dalje ružna zgradurina izgrađena za upravni aparat Primorske banovine, pa se koristi i kao sinegdoha za ondje smještenu gradsku upravu. I pretežna uporaba u lokalnom stanovništvu, a i izbjegavanje značenjskog preklapanja (npr. sa Savskom banovinom, pa s Banovinom Hrvatskom) pridonijeli su da je do devedesetih prevladavao oblik Banija. Povijesni razlozi sugeriraju da se tom obliku dâ prednost, ali inačica Banovina je podjednako legitimna. Šteta što su obje ideološki obilježene. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

• Slabiji potres magnitude 2,7 po Richteru u 9:20 danas s epicentrom u Remetama nema veze s potresom u Petrinji. Jutarnji list
• Istraživanja pokazala da veze započete preko aplikacija imaju jače ciljeve i dulje traju. 24 sata
• Videoisječak: autocestom Rijeka – Zagreb stižu kamperice za Baniju. Telegram
• Pjesma “Last Christmas” grupe Wham 36 godina nakon nastanka na vrhu britanskih ljestvica singlova. Jutarnji list
• Neslužbeno: Litavac Mindaugas Nikoličius novi je sportski direktor Hajduka i stiže u Split. Slobodna Dalmacija

Iz Ravnateljstva civilne zaštite svima na području pogođenonom potresom uputili su obavijest da se zahtjev za dodjelu kontejnera može podnijeti isključivo na adresu e-pošte “stozerpetrinja@gmail.com” ili telefonski broj 098 1818 986. Također su u priopćenju pojasnili da je odabrana domena gmail zbog sigurnosnih razloga i mogućnosti otvaranja na više računala što je već potaknulo polemike u medijima i društvu. Nejasno je kako će se prijaviti oni koji nemaju telefonske linije ili internet. Vjerojatno opet trudom volontera na terenu. HRT

Nije to lako djelo, kao što nije to bio ni plod njihove suradnje na muzički brutalnoj suvremenoj operi “Shellshock” (2016.) o strahotama (Prvog svjetskog) rata, kao što umjetnost niti ne bi trebala biti. Ipak, na neki misteriozan način, kako to već biva sa spiritualnim prosvjetljenjem, da ne kažem velim ukazanjem, to iskanje svjetlosti i milosti u posvemašnjem mraku svijeta – kako su ga osmislili Cave i Lens, a potom u Lensovu domu u Bruxellesu jedan po jedan snimili glazbenici, njih jedanaest, te glasovima “izmolili” Lensova kći Clara-Lane, Nicholas L. Noorenbergh, tenor Denzil Delaere i sopranistica Claron McFadden – djelovalo je pročišćujuće i u konačnici umirujuće. Barem na mene. Piše Aleksandar Dragaš za Jutarnji list

Ni baba Vanga ne bi mogla predvidjeti što će se točno dogoditi u 2021., no postoje trendovi koji ukazuju na pet smjerova u kojima bi čovječanstvo moglo krenuti temeljeni na predviđanjima znanstvenika koji promatraju društvo kao mehanizam. Tako se pretpostavlja da će se znanost više cijeniti i da će u nju rasti povjerenje nakon susreta s epidemiološkom krizom u prošloj godini. Također je vrlo moguć još jači fokus na klimatske promjene u čemu se očekuje sinergija privatnog i javnog sektora. Iako je internetska trgovina u porastu, očekuje se pad potrošnje i održiviji način života jer čovječanstvo više ne može proizvoditi tolike količine nepotrebnoga. Nova stvarnost uslijed pandemije potaknula je i promišljanje rada od kuće kao trajnijeg rješenja te fleksibilnijeg načina rada, a posljednje što znanstvenici smatraju mogućom promjenom u 2021. jest okretanje zajednici i ponovno obnavljanje njezine važnosti jer se tijekom prošle godine pokazalo da funkcionalna zajednica čini temelj održiva života. 24 sata

NAJPRIJE SAPUN, A ONDA PARFEM… Posljednju, ali u vanjsko-političkom smislu najtoksičniju rečenicu koja je obilježila 2020. izgovorio je početkom prosinca predsjednik RH Zoran Milanović. Novopečeni ljubitelj Herceg Bosne u jednom je od svojih političkih istupa kazao kako smatra da je uspostava nacionalne ravnopravnosti preduvjet da bi se potom u BiH moglo razgovarati o građanskoj državi. Pritom se latio ove – blago rečeno – neumjesne higijenske metafore. Tipični Zoki, moglo bi se reći. Još kao šef SDP-a Milanović je bio sklon “špičkovine” i “prnjavore” koristiti kao metafore te sipati kible kulturalnih predrasuda protiv ljudi iz neožbukanih kuća. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

• U Hrvatskoj je danas 696 novozaraženih, na respiratoru je 211 osoba, a preminulo je 56 osoba. HRT
• Fotogalerija: Bandić i prioriteti – umjetni snijeg na 9 cmročkih stupnjeva. Telegram
• U Britaniji 91 % vlasnika električnih automobila ne razmišlja o povratku na fosilna goriva. Autonet
• Videoisječak: MORH objavio snimke iz zraka područja pogođenih potresom koje uznemiruju razmjerom razaranja. Telegram
• Videoisječak: animacija svih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca na području središnje Hrvatske. Tportal

Ipak, da previše danas ne hvalim Glumca, kao što sam ga ranije (možda neopravdano?) isuviše kudio, u komponiranju ove zbirke nostalgičnih medaljona ipak mu zamjeram što je knjigu nafilao s čak 21 “interpolacijom”, tj. s toliko tekstića koje su prema naslovnoj sintagmi (na neviđeno, neobjašnjeno) ispisali njegovi dragi znanci, kolegice, suradnici, prijatelji… (ipak ih je isuviše, kao što mi smeta i objavljivanje dramskog djela “Hvatači sjenki”, preopsežnoga priloga – preko 60 str. – meni posve nerazumljiva teksta). Ipak, rekao bih da sam sad s Glumcem kvit, pa ipak je O. K. taj opus iliti “cock-lit”!(…) No, “Putra i parizera” što se tiče – to su druge priče. Početnička pretencioznost, ugurana u prevelike djedove cipele, zaudara kao pokvareno vrhnje baš na prvoj stranici ove pisanije (cca 200 str., čak za 120 kn/odmah kažem, tko je lud-kupac, ne budi mu drug-trupac). Piše Igor Mandić za Jutarnji list

IT stručnjak Lucijan Carić izjavio je da bi mu za objavu države o razlozima služenja gmail domenom trebao tumač te postavlja pitanje stručnosti arhitekata Centra dijeljenih usluga i novca koji je uložen u taj projekt. “Osim toga, ako kao država nemate mogućnosti uspostaviti snažnu komunikacijsku mrežu na terenu u izvanrednim situacijama, ili to koordinirati s komercijalnim ponuđačima usluga, postavlja se pitanje čemu uopće služite i zašto ubirete novac građana. Telekomunikacije su temelj moderne civilizacije i glavni alat u odgovoru na  krize i prirodne i druge katastrofe. Vidjeli smo da su pojedinci ili mali timovi u dan ili dva postavili aplikacije za pomoć potresom pogođenom području, a država koja je stotine milijuna uložila u veliki državni ‘oblak’ otvara besplatnu Gmail adresu. Pa to je scenarij iz stripa Alan Ford”, zgroženo komentira Carić. Index

U potrazi za krajem demokracije povodom knjige Johna Keana Novi despotizam: kao što kaže stara kineska poslovica, novi despoti su naučili da je vladanje više kao hod po jajima nego kao zabijanje čavla u drvo… Stoga, na kraju, ipak ima smisla postaviti pitanje jesmo li vazali, odnosno, tko bi mogli biti vazali? To je ključno pitanje, jer osobna sloboda u konačnici zavisi o tome koliko ju žarko želimo. Keane je o tome ostavio najmanje nedoumica. Ponovimo: novi despotizam se hrani urednim građanskim životom ljudi koji gledaju svoja posla, povremeno gunđaju, ali u osnovi gaje odbojnost prema podjeli moći u društvu te vjeruju u čvrstu ruku koja mudrošću odozgo upravlja društvom sretnih (vladari su u novom despotizmu opsjednuti srećom i zaštitom svojih podanika). Na tom jednostavnom lakmus testu možete testirati svoja vjerovanja i sami sa sobom u miru provjeriti jeste li dobar materijal da podržite neki novi despotizam. Koji, imajte na umu, ima kameleonsku narav: u početku uvijek dolazi pod plaštem, s drugačijim amblemom na grudima. Jer, svaki novi despotizam prvo se mora prodati ljudima. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Na potresom pogođenim područjima danima se dovozi humanitarna pomoć koju Crveni križ sortira i dijeli, a podaci iz naslova govore o činjenici koliko je ljudi u potrebi s obzirom na količine. Osim hrane, vode i obroka, kažu da su podijelili i 172 grijalice, 650 deka, 39 agregata te 700 paketa dječje hrane i opreme, a osigurana je psihosocijalna potpora za stradale. Građani i stranci uplatili su na ime akcije ukupno 36 392 944 kuna donacija za stradale u potresu, a sredstva se još prikupljaju. Donatorski telefon – 060 90 11 – primio je 69 169 poziva. Na broj 0800 11 88 možete prijaviti osobe koje su u potrebi za pomoći. Jutarnji list