Ako uvodite jednu duboko problematičnu mjeru kao što je zabrana kretanja u državi i ako ta mjera na neki (običnom smrtniku) nedokučiv način može proći ustavne odnosno pravne filtre, onda je jedino bitno da se netko nije takve mjere dosjetio tek tako, da malo zaplaši i kroz to primiri ljude. Naime, maske, higijena i distanca, koje dokazano usporavaju širenje zaraze, minimalno utječu na naše svakodnevne živote, dok je zabrana kretanja u državi primjer mjere koja dramatično utječe na naše živote, a do sada nije podastrijet niti jedan dokaz o tome da ona značajno usporava zarazu. Stoga je važno da kao građani putem zastupnika naših interesa imamo pravo i mogućnost demokratski prekontrolirati je li ta mjera donesena nakon dugog i pažljivog vaganja i saslušavanja različitih stavova, pa i analize dosadašnjih znanstvenih pokušaja (ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu) koji, makar ne bili konkluzivni, ipak daju neku naznaku o tome što bi od mjera moglo biti djelotvorno, a što ne. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

• Stožer dao upute za dobivanje propusnica, mole građane da ih traže samo uz oprvdane razloge. Jutarnji list
• Istraživanje: ne želi se cijepiti 44 % građana, a želi 46 %, a tri četvrtine mladih od 19 do 26 ne želi se cijepiti. Telegram
• Oni ne reagiraju na upute Stožera, nego nadbiskupije – škole prešle na online nastavu, crkveni vjeronauk i dalje uživo. Telegram
• Ogorčeni korisnici Bandićeva populizma uzvikuju prijetnje Juričanu jer nema komu nije u Hercegovini pomogao. Telegram
• Istraživanje: glazba je tijekom pandemije bila bitnija i od kave i seksa, motivira na rad i na vježbanje. Bug

Splitsko brodogradilište pronašlo je novu nišu pa se tako u njegovim pogonima sada sjaje polarni kruzeri, jedan gotovo dovršen za Quark Expeditions i jedan u izradi ponovno za Oceanwide Expeditions. Suradnja s mladima na Fakultetu elektronike, strojarstva i brodogradnje urodila je plodom pa tako mnogi nakon prakse ostaju i raditi, a kako za kruzere i luksuzne jahte na kojima također rade sudjeluju i izradom interijera, dana je prilika i mladim dizajnerima. Tako se 70 posto izgradnje odnosi na domaće komponente što je dobro i za grad i za državu. Ipak, najveći je ponos brodogradilišta poznati jedrenjak Golden Horizon, a planiraju i izradu još četiriju takvih. Deutsche Welle

Dvadeset i pet godina od Daytonskog sporazuma mi se mučimo shvatiti zašto on nije uspio. Odgovor je na ovo sasvim jasan. Daytonski sporazum nije uspio jer naša djeca u za lektiru moraju čitati nacionalističke fantazije s naivnim zapletima i nevjerojatnim, papirnatim likovima. U Srebrenici je ubijeno osam hiljada muškaraca jer su neki manijaci povjerovali da je “Smrt Smail-age Čengića” istina, cijela istina i ništa osim istine. Ono što je u svoju obranu pred Međunarodnim sudom za ratne zločine kazao Ratko Mladić, o stravičnom muslimanskom zulumu koji je ovdje vjekovima trpio nevini kršćanski svijet, jedva se u ponekom detalju razlikuje od onoga što je pisao ban Ivan Mažuranić. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

No, Le Carréovi romani su uvijek bili mnogo više od samo špijunskih pa sam ih ja tako gutala kao tinejdžerica, kao što danas valjda klinci čitaju tomove “Sumrak sage”. Najviše sam voljela “Malu bubnjaricu”, priču o mladoj glumici muškog imena – Charlie, koju agenti Mossada istreniraju da se infiltrira među palestinske teroriste. Ona se zaljubi u svog mentora, ali nije ni ravnodušna prema svom novom, palestinskom dragom. U jednom trenutku života maštala sam da sam baš kao i Charlie dok sam padala u zagrljaj jednog tamnokosog, kovrčavog tipa koji je izgledao kao da je upravo došao s Bliskog istoka. Piše Pavica Knezović-Belan za Jutarnji list

Peti krug poreznih reformi stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine, težak je 2 milijarde kuna, odnosi se na porez na dohodak, porez na dobit, PDV, fiskalizaciju u prometu gotovinom te financiranje lokalnih jedinica, a ovo su neke od najvažnijih:

• Niže stope poreza na dohodak; stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto. Ne mijenjaju se ni osobni odbitak ni osnovice.
• Smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
• Uvodi se nacionalna naknada za starije osobe od početka iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno i neće se smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak.
• Plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.
• Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (little jobs).
• Definira se porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada.
• Povećava se kaznena stopa za nesrazmjer imovine, sa 54 na 60 posto.
• Umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina.
• Stopa poreza na dobit poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto, a odnosi se i na neprofitne organizacije.
• Diže se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.
• Od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) – plaćati PDV.
• Blagajnički maksimum propisivat će ministar financija, a ne Zakon o fiskalizaciji. Jutarnji list

Slučaj je poznat, o njemu je snimljen i igrani film, pa ipak, Netflixova dokumentarna serija u četiri jednosatna nastavka “Soba 2806: Optužba” gleda se bez daha. Razlog je jednostavan, redatelj Jalil Lespert(znamo ga po biografskom filmu “Yves Saint Laurent”) skupio je sve aktere skandala oko bivšeg šefa Međunarodnog monetarnog fonda Dominiquea Strauss-Kahna, zatim novinare koji su pratili taj slučaj pa i bivše znance. Jedino nije doveo pred kamere Strauss-Kahna i njegovu tadašnju suprugu Anne Sinclair, ali i bez njih je mozaik poprilično intrigantan. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

• Zbog povijesnog uroda žitarica smanjen vanjskotrgovinski deficit za čak 27,1 posto, izvoz veći od uvoza. HRT
• Astronauti na ruskom dijelu Međunarodne svemirske postaje ne mogu naći rupu kroz koju curi zrak. Deutsche Welle
• Ibrahimović i dalje zamjera Messiju zbog odlaska iz Barcelone, dao bi mu da puca svaki četvrti penal. Tportal
• Čileanski predsjednik skinuo masku za selfi s prolaznicom pa platio 3500 dolara kazne. Tportal
• Usjevi oko Černobila radioaktivni su i nakon 35 godina od katastrofe. Telegram

Ukratko, Hajduk je u Gżiri bio redovit baš poput tramvaja, više je utakmica odigrao u tom malteškom lučkom kvartu nego, recimo, u Puli — toliko je puta zapravo gostovao na Empireu da se tamo, ne znam jesam li vam već pričao o tome, na tramvajskoj stanici običavalo pitati “kad dolazi Hajduk” — pa ipak su se splitski novinari raspitivali po Googleu gdje je uopće ta, kako ste rekli, Gżira, pišući potom žovijalne člančiće o malteškom “šegrtu s mora”, simpatičnom dojučerašnjem fenjerašu četvrte lige države manje od Brača, što je nekoć, zamislite, igrao na stadionu s pješčanim terenom. Na kojemu je jednom — našli oni na internetu — igrala čak i reprezentacija Engleske. Piše Boris Dežulović za Telesport

Inicijativa odgojitelja ‘Sidro’ uputila je otvoreno pismo Vladi zbog dvostrukih kriterija kojima se provode mjere u državi, a izravno opterećuju već ionako opterećene odgojitelje u vrtićima. Smatraju da se na njihove uvjete rada zaboravilo iako su iz Stožera napokon priznali da su djeca širitelji zaraze, no to se ne odnosi i na vrtiće u kojima se, uz nepoštovanje pedagoškog standarda i izvan pandemije, ne mogu nositi maske i poštovati distanca među djecom, a uvjeti rada dovode financijsku i zdravstvenu situaciju zaposlenih, ali i njihovih obitelji u pitanje. U vrijeme kad se preporučuje neviđanje sa starijim članovima obitelji te zatvaraju granice županija kako bi se spriječila obiteljska druženja za blagdane, odgojitelji se s punim pravom pitaju kako je moguće da se to ne odnosi i na njihov rad. Tportal

Ma kakav “bajronizam”, koji “taedium vitae” (nezadovoljstvo životom, čak gađenje), sve je to tek uvarak od kamilice naspram napitka od bunike, što nam ga je u grlo ulila J. Pintarić, u XIII skica o melankoliji, tako jezgrovitima da se ne usuđujem ni prepričavati (morao bih sve samo citirati). Kao drugi dio knjige, tih XIII krikova iz dubine jedne napaćene duše, doslovno su me preplašili (to je ona šaka u pleksus). No ne želeći da “krčmi dušu”, kao većina nas koji samo “brbljaju, blebeću, laprdaju”, autorica se na kraju jedne faze (poželio bih da je autobiografski iskrena), odlučuje (melankolik i odluka – to ne može ići zajedno!?) da se “pomiri sa samom sobom”… i “Zašto treba objaviti takvu (ovakvu, pit. I. M.) knjigu? Piše Igor Mandić za Jutarnji list

Nakon 12 godina, Mostarci danas ponovno izlaze na birališta pa će tako svoje pravo glasanja prvi put iskoristiti i tridesetogodišnjaci. S gradske izborne liste birat će 13 vijećnika, a sa šest gradskih područja 22 vijećnika, od dva do sedam. U Gradskom vijeću nijedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika ni manje od četiri vijećnika, a jedan dolazi iz redova “ostalih”. Gradonačelnika Mostara neće birati građani, nego izabrani vijećnici: u prvom ili u drugom krugu s dvije trećine glasova, a u eventualnom trećem krugu natpolovičnom većinom od ukupnog broja (18 glasova). Mostarsko gradsko vijeće funkcionirat će slično kao dvodomni parlament, s klubovima stranaka i klubovima naroda, a potonji imaju pravo pokrenuti ‘zaštitu vitalnog nacionalnog interesa’ i blokirati odluke. Tportal

• U Hrvatskoj je danas 1976 novozaraženih, na respiratoru je 290 osoba, preminulo je 75 osoba. HRT
• Od 12 do 18 gledajte finale Hrvatski Telekom e-Lige na YouTube kanalu ili Facebooku Hrvatskog Telekoma. Jutarnji list
• Na veleslalomu u Alta Badiji Filip Zubčić imao u prvoj vožnji ostvario je vrijeme 1:13.53, dovoljno za drugo mjesto. Tportal
• Noćas oko 3:30 raznesen bankomat u zagrebačkom Podsusedu. Index
• Austrijanci uhvatili još dva osumnjičena za teroristički napad u Beču. 24 sata
• Danas Most bira novo vodstvo elektroničkim glasanjem, najizglednija je pobjeda Bože Petrova, rezultati stižu u ponedjeljak. N1

Hrvatski znanstvenici tri godine provodili su istraživanje pod nazivom Društvena stratifikacija u Hrvatskoj. Anketni upitnik postavljen je 2017., a uzorak je 1000 ispitanika te pokazuje da Hrvatska ima mali sloj elite (12 %), malo veći srednji sloj (29 %) te mnogo veću radničku klasu (44 %) te najniži sloj (15 %). U elitu po zanimanjima ulaze izvršni direktori, profesori, liječnici, odvjetnici.Većinom su visoko obrazovani, posjeduju  štednju te žive u većim gradovima i nešto je više muškaraca. Srednju klasu čine zanimanja poput medicinskih sestara, malih poduzetnika i činovnika. Imaju viši ekonomski, kulturni i društveni kapital od radničke klase, ali manji od elite te je podjednak broj muškaraca i žena. Radničku klasu danas čine zanimanja konobara, čistačica, kuhara ili dostavljača, a radnička klasa mlađe populacije ima bolji status nego ona starije populacije, no smatraju da im je status mnogo gori nego u socijalizmu. Nižu klasu čine osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem iz ruralnih krajeva i osobe starije dobi, a po zanimanju su mahom kvalificirani radnici u industriji i poljoprivredi te niže kvalificirani radnici. Svi nalazi upućuju na to da Hrvatska nije egalitarno društvo. Tportal

Nakon vrlo zapažene singlice “New York Mining Disaster 1941” Stigwood ih je proglasio najvećim talentima nakon Beatlesa, a nije baš ni pretjerao, jer kad su dečki kontaktirali legendarnog Otisa Reddinga, on im je poručio da mu skladaju pjesmu, bila je to “To Love Somebody”, ali je nikad nije stigao otpjevati, jer je stradao u zrakoplovnom udesu. Braća Gibb uvrstila su je na svoj vrlo uspješan prvi album, zvao se vrlo jednostavno, “Bee Gees 1st”, ali su je kasnije cover verzije Janis Joplin, Joea Cockera i Nine Simone još više etablirale kao jednu od najvažnijih pjesama u povijesti pop glazbe. Piše Nenad Polimac za Jutarnji ist

Nakon što smo jučer pratili strahovite gužve na graničnim prijelazima pitajući se kako je moguće da nas uskoro zatvaraju i ograničavaju kretanje, stanje se danas smiruje pa je na graničnim prijelazima prema Sloveniji mirno te se na Bregani čeka samo pola sata. Pojačan je promet na cestama u unustrašnjosti zbog blagdanskim migracija, kolnici su skliski i mokri pa treba pripaziti u vožnji. Danas je očekuje i već je vidljiva gužva na prijelazima prema Srbiji pa se tako već formiraju kilometarske kolone na graničnim prijelazima Bajakovo i Tovarnik, a čeka se satima. 24 sata</a

Ono što Beograd Hrvatima činiti zanimljivim je činjenica da sve ono što diljem Hrvatske, BiH i Crne Gore postoji raspršeno, razvodnjeno i polovično, u Beogradu postoji u kristalnom, nerazrijeđenom stanju, u stadiju zloslutne dovršenosti. Za nas, pa i za Dežulovića, Beograd je ogledalo iz horora, naša vlastita slika iz noćne more – slika koja je možda projekcija naše budućnosti, a možda opominjuća distopija, urbanistički Gilead. Beograd je grad kojim vladaju u jednoj osobi Karamarko, Kerum i Bandić. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list