Bloomberg: 2020. u slikama
Kako je koronavirus promijenio sve. I ostalo.
Kako je koronavirus promijenio sve. I ostalo.
Dugo najavljina sezona Crno-bijelog svijeta je trebala početi večeras. Ali zasad ništa od toga, pustili su staru epizodu. U iščekivanju da stave pravu rolu zabavite komentarima na Forumu. A cijela nacija pred televizorom. Djeca nisu išla na spavanje. Nakon pola sata krenula je prva epizoda (37.) 4. sezone. A događa se.
Hold my beer while I ignore the barrier. pic.twitter.com/pt8aipj2jC
— Hold My Beer (@holdmyale) December 13, 2020
Građani se ponašaju kao političari, kao svećenici, kao policajci, kao znanstvenici, kao HDZ-ovci… Rade što hoće, ne obaziru se na širenje virusa, misle na sebe, gledaju svoj interes, ugađaju svojim hirovima. Pa ako gradonačelnik Splita kaže da ne vidi ništa loše u uzimanju kava za van i sjedenja po terasama, zašto bi to vidjeli građani? I ako je premijer Andrej Plenković zaradio koronu, zajedno s predsjednikom Hrvatskog sabora i nekim ministrima, zašto ju ne bi zaradili i njegovi građani? Nitko još zbog stravičnih brojki umrlih i zaraženih u Hrvatskoj nije podnio ostavku. Nitko zbog toga nije smijenjen. Nitko nije kažnjen. Hrvatska je u vrhu zemalja po smrtnosti od korone, pri vrhu po incidenciji, među najgorima u epidemiološkim mjerama. Prvo se treba nad time zgražati, a tek onda nad stotinama ljudi na Rivi… piše Tomislav Klauški za 24 sata.
Japanske su vlasti odlučile povećati natalitet tako što će sufinancirati projekte koji će korištenjem umjetne inteligencije pomoći ljudima da pronađu partnere i zasnuju obitelji. Od sljedeće će godine lokalne samouprave subvencionirati projekte u kojima će se umjetna inteligencija koristiti i za spajanje potencijalnih partnera. Prošle se godine u Japanu rodilo manje od 865.000 djece, što je najmanje dosad. Index
Sekularna država i njene institucije – ako hoće da budu država, a ne pljačkaonica i mačije jebalište – moraju biti verski i ideološki neutralne, kao npr. pošta. Tako sam, recimo, prigodom afere „kreacionizam“, na ovom mestu napisao da u državnim školama đake treba obavestiti da postoje dve teorije o nastanku sveta – jedna bigbengovska, evolucionistička, druga kreacionistička – i potom mladim ljudima prepustiti da s vremenom prihvate ili odbace jednu od njih, mada podozrevam da na ovom stepenu disolucije najmanje 98% mlade populacije savršeno i nesliveno boli Sebastian da li je čovek nastao dijalektičkim napredovanjem amebe ili aktom Božijeg stvaranja… piše Svetislav Basara za Danas.
Za Johna le Carrea – koji je preminuo u nedjelju u 89. godini života – obično se kaže da je najbolji pisac špijunskih trilera u povijesti tog žanra. Le Carre je, međutim, mnogo više od toga. On je jedan od najvećih pisaca dvadesetog stoljeća, neovisno o žanru, neovisno o poetici ili komercijalnom uspjehu. Tijekom pedeset godina književne karijere, Le Carre je ispisao 27 romana koji su u žanrovskom smislu, doista, odlični trileri. Ali, Le Carreove knjige su istodobno i literatura bogate složenosti, dubinska kronika (posebice britanskog) dvadesetog stoljeća. Ako bi u dalekoj budućnosti netko poželio razumjeti Zapad naše ere, teško da bi našao bolji „ulaz“ od Le Carreovih romana… Otac mu je bio bankroter i financijski prevarant koji je zbog novčanih mućki završio i u zatvoru. Sin i otac su rano prekinuli kontakt. Kad je otac umro, John mu je navodno platio pogreb, ali ga nije pohodio… – napisao je odličnu posvetu Jurica Pavičić za Jutarnji.
Ako ste se ikad pitali.
This is how you wash your hair in space, demonstrated by astronaut Karen Nyberg on the International Space Station. Credit: NASA Johnson pic.twitter.com/Jte2MTYxVv
— Wonder of Science (@wonderofscience) December 12, 2020
Najprije je Dežulović u Nedeljniku dao intervju u kojem između ostalog kaže: Beograd jednostavno više nije grad, to je tek malo veća kasaba, Dubai za siromašne, ili Jagodina za bogate. Riječ je o tome da je u Beogradu sistematski poništena svaka pojedinačna ideja grada. Ne razlikuju grad i selo samo industrija i poljoprivreda već rastvorenost grada i njegova socijalna, kulturna i svaka druga diverzija i diverzifikacija, nasuprot plemenskoj tradiciji sela i seoskih glavara. Upravo po tome Beograd je nekad bio grad, upravo po tome Beograd je danas blatnjava, tužna selendra… O svemu odavde pišu Lupiga i Novi list. Ovdje je odlomak Dežulovićevog intervjua za “Nedeljnik”, uvrijeđenost i povrijeđenost zamjenika beogradskog gradonačelnika Vesića je ovdje, tabloidno sufliranje zamjeniku beogradskog načelnika ovdje, a kratak i ubitačan Dežulovićev intervju za portal Nova.rs – ovdje.
Nakon gotovo 45 godina rada, što vas danas zanima u vezi glazbe koju radite? Ima li još izazova i kakvi su?
Uvijek me zanimala magija stvaranja i razmjena energije između muzičara. Muzika dolazi iz nekog nepoznatog mjesta. U toj buri kreacije, malo remetiš tišinu, a malo spoznaješ sebe. Ja sam kronično nezasitan na tom planu. Još uvijek tražim nešto što dosad nisam pronašao. Kao u vrijeme zlatne groznice, pokušavam u pijesku pronaći zrno zlata.
Mudro zbori Vlatko Stefanovski u razgovoru sa Hrvoje Horvatom za Večernji.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počet će od utorka, 15. prosinca, zaprimati zahtjeve za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe koja će iznositi 800 kuna mjesečno. Zahtjevi će se moći predati osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani. Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koji stupa na snagu 1. siječnja 2021., osiguravaju se novčana primanja za hrvatske državljane starije od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu. Isplaćivat će je HZMO preko poslovnih banaka, a prve isplate predviđene su u veljači 2021. za siječanj 2021. Index
Taj feelgood faktor uvijek je bio ključ uspjeha serije, još od početka, a kako tek ne bi sada kada nam se ta i takva prošlost čini toliko dalekom i nemogućom, da se čovjek zapita hoće li se sretna vremena, ova ili ona, ikad vratiti. Jasno je to od prve sekunde prve epizode koju doduše otvara iznenađujući kadar, upravo na tragu vremenskih skokova u prošloj sezoni. O čemu je točno riječ, nema smisla otkrivati, ne bi bilo fer pokvariti taj početni šok, ali ideja će vam odmah postati jasna. Autori imaju samo jedan cilj – izvući nas što prije iz duge i mračne korona-zime i transportirati u neke bolje dane. Jutarnji
Jedna vesela pitalica za početak: Što mislite, koliko u grupi od 100 prosječnih ljudi ima šupaka? Ne iz perspektive anatomije tijela nego iz perspektive anatomije duše? Ovo nije moje pitanje, nego pitanje iz filma koji sam pogledala prije dva tjedna. Film se zove “The Dinner” i toplo ga preporučam – rekla bi(h) vam o čemu se radi ali ne mogu bez da ga spojlam, pa neću. Meni je, btw, spojlanje filmova, serija i knjiga nešto što bi se trebalo smjet prekršajno prijavit jer predstavlja remećenje tuđeg reda i mira. I nisu svi ljudi koji spojlaju filmove automatski šupci – neki to naprave slučajno, omakne im se putem kao što se Milanu Bundiću omakne ulazak u dućan s krznom… Ovo da se Alis i “malice” rimuju je naravno slučajno, samo dvije riječi koje slično vibriraju u uhu – iako će vam ljudi koji vole vibracije reć da slučajnosti ne postoje. – dobro se igra riječima angažirana Andrea Andrassy na Miss7 na 24 sata.
Zanimljiva emisija. I dok troje gostiju, doktori i imunolozi nose maske u studiju, urednica Olja Bećković ne nosi i pita doktora “šta mi to nismo shvatili, jesmo glupi, jesmo debili…” Odgovara joj doktor Milanko Šekler: “Trebate više da se družite samnom. Ako ste vi inficrani, a ja nisam, mene moja maska štiti 20%. Ona ne može da spreči da prođe virus. Virus je 125 nanometara znači on će da prođe kroz to bez problema. Ako vi nosite masku, kao infektivna, a ja kao zdrav ne nosim onda me vaša maska štiti 80%. Ako oboje nosimo masku skoro 99 posto.” Prijedlozi za utisak nedelje počinju ovdje.