Prema tome, kada pratimo znanstvenike i njihovo djelovanje u javnosti moramo naučiti raspoznavati koriste li oni znanost kao metodu ili amblem – svojevrsno sredstvo stvaranja dojma i pritiska, pečat neupitnog autoriteta. Ovdje mi se čini da je riječ o drugome, a ne o metodi. Naime, uz zrno medijske i političke pismenosti prilično je lako iščitati da se iza brda valja orkestrirani pokušaj promjene sastava Vladinog znanstvenog savjeta kako bi to tijelo progovorilo jednim glasom, te unisonošću dovodilo političare pred gotov čin (jer utjecajni znanstvenici topničkom pripremom kroz nekritički obojene medije mogu upravo to postići). Piše Velimimr Šonje za Ekonomski lab

• U Bavarskoj strože mjere od srijede do 5. siječnja. Bavarci će domove napuštati samo s valjanim razlogom. N1
• Infografika: kako su bogati Amerikanci tijekom pandemije zaradili 1000 milijardi dolara. Al Jazeera
• Prognoza vremena koja uzrokuje depresiju, ovaj tjedan ni sunca ni mjeseca, samo oborine i sivilo. Index
• Hrvatske rukometašice kao underdogovi porazile prvakinje svijeta i otišle u drugi krug Eura. Jutarnji list
• Istraživanje Johns Hopkinsa pokazuje da se Hrvatska popela na najgore, prvo mjesto u Europi po brojkama. 24 sata

A meni je teško priznati što meni ove zime neobično nedostaje. Onaj vašar od zagrebačkog Adventa kojeg sam tako samouvjereno zadnjih godina prezirala. Što bih sve dala za šarene žaruljice, lažno pitoreskne kućice i gužvu u centru. Bilo što, samo da sakrije ovo depresivno sivilo koje nas okružuje. Dok planiram i sanjarim kako ću sljedećeg lipnja na Jarunu, zagrljena s mužem, od sreće vrištati kada Beck na INmusicu počne svirati omiljenu nam – “Debru”. Možda? Piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list

Istraživanje RTL-a pokazuje da građani najviše povjerenja u vezi s koronavirusom imaju u šeficu Zarazne Alemku Markotić te je podupire 25,1 % građana, a drugi je po redu Ivan Đikić kojemu vjeruje 21,2 %, dok je ministru Berošu povjerenje spalo na 17,8 %. Uzmu li se u obzir mjere, građani najviše podupiru odluku o ograničavanju broja sudionika okupljanja te se slažu i s kaznama za maske, a više od 50 % ispitanika podupire zatvaranje kafića, teretana i dvorana za rekreaciju. Zanimljiv je podatak da čak 38 % građana smatra mjere preblagima te bi bili mnogo rigorozniji, a većina podupire i novu mjeru kažnjavanja kršenja epidemioloških mjera. Obvezno cijepljenje ne podupire 60 % građana. Telegram

Ukratko: ukoliko se ne dogodi neko neočekivano preslagivanje ili tipično splitski politički “one hit wonder”, Kerumu je šest mjeseci prije izbora trasiran put prema gradskoj vlasti. Sve su mu se karte otvorile, svi rivali u rasulu. A povratak Keruma na mjesto koje je napustio 2013. otprilike je kao i “povratak” upaljene žigice u bačvu benzina. Jer, Split grca u neredu. On je nedovršen, neuređen i kaotičan grad. Tijekom posljednjih dvanaest godina Kerum je bio promotor i profiter tog nereda. I posljednje tri godine – kad je faktički vlast u sjeni – Kerum je bio pokrovitelj nereda. Sad će dobiti prigodu da posao uneređenja dovrši svojski. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

Ivan Đikić i još 25 istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika objavilo je u nedjelju apel javnosti i iznijelo preporuke za prevladavanje pandemije u Hrvatskoj. Zabrinuti zbog širenja drugog vala i broja umrlih, preporučuju aktiviranje najoštrijih mjera te posebno naglašavaju da su potrebni jasni kriteriji testiranja te transparentnost o vrsti, gdje se sve u državi provode te kako se pribrajaju “vjerojatni slučajevi”. Uz preporuku da se više testira, također smatraju da je potrebno donijeti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane te raspoloživih kapaciteta bolnica uz točan broj postelja za intenzivno liječenje i respiratora, a broju smrtno stradalih u bolnicama pribrojiti i one koji su umrli izvan bolnica. Također preporučuju uvođenje sustava “semafora” kako bi građani bili svjesni širenja zaraze. Telegram

Kakva grozomorna šteta za Harveyja Weinsteina što nije Hrvat. Ovdje bi i dalje furao svoju kompaniju i bio bi pozivan na ugledne društvene događaje. I još bi ga se financijski obeštetilo, kao što je i Bernard Jakelić obeštećen u HUP-u. Zasad samo s dijelom ”otpremnine” od 900.000 kuna, ali dobit će i ostatak jer ih je tužio, pogotovo će ostatak dobiti sada, nakon krajnje sretnih vijesti iz DORH-a. Ajde, popijte nešto za smirenje ako ste se uzrujali. Piše Sanja Modrić za Telegram

• Bernardić želi Marasa na čelu Zagreba, a smatra i da bi sve lijeve stranke trebale podržati taj prijedlog. Telegram
• Fotoizvještaj: nevera na Jadranu diže goleme valove i zaustavlja trajekte. Jutarnji list
• U Karlovcu umrlo 5 osoba, najviše u jednom danu u tom gradu od početka pandemije. 24 sata
• Od 23. studenoga do 3. prosinca službenici nadležni za provođenje mjera napisali milijun i pol kuna vrijendosti kazna. N1
• Predstavnici hrvatskih sajmova traže da im se omogući rad, ne razumiju zašto su oni zatvoreni, a trgovački centri ne. Index

Legenda o svecu koji daruje djecu zapravo je utemeljena na priči o biskupu koji je, čuvši o ocu koji je imao tri kćeri, ali ih nije mogao udati jer nisu imale miraza, djevojkama ubacivao vreće zlatnika kroz prozor. Kako je bio bogat, odlučio je svoje bogatstvo podijeliti, no otac iz spomenute legende, nakon su mu u kuću ubačene dvije vreće zlatnika za dvije kćeri, odlučio je pričekati pod prozorom ne bi li otkrio tko to čini. Po pričama, Nikola je htio ostati anoniman pa je vreću ubacio kroz dimnjak te je pala u čarape i čizme treće djevojke koje su se sušile. Tako je legenda preživjela kao običaj sve do danas. N1

Bio je to kraj: ni toga dana, niti ikada više do dana današnjeg Fredrikstad nije prošao u drugo kolo nekog europskog kupa. Samo jednom bit će bliže raju nego u tom čuvenom dvoboju s Hajdukom, petnaestak godina kasnije iskliznuvši iz Kupa pobjednika kupova zbog jednog jedinog gola u gostima, ali to su tada bili samo rekreativci slabašnog Bangor Cityja, simpatični “rudari” iz druge velške lige. Mitskih 4-3 protiv Ajaxa 1960. — jedina europska pobjeda Fredrikstada u sljedećih pedeset godina — i legendarne dvije utakmice protiv jakog Hajduka 1972. posljednji su tako herojski epovi malog velikog norveškog kluba, o kojima stariji navijači Aristokrata i danas pričaju na šankom stadionskog Taphousea: nekoć ponos Norveške uskoro će završiti zaboravljen negdje u hladnim pustošima druge i treće lige. Piše Boris Dežulović za Telesport

Mltimilijarder i filantrop Bill Gates još je 2015. na TED Talksima upozoravao na mogućnost pandemije. Čovječanstvo se zatim susrelo s novim virusom te smo svi svjedoci vremena u kojemu je neki od tisuća u čovjeku pronašao svoga domaćina, jer to mu je osnovna svrha, organizmu na granici živoga i mrtvoga koji bez domaćina ne može preživjeti. Kako većina virusa koji uzrokuju bolest u čovjeka evoluira iz životinjskih patogena, prelazak je vjerojatniji na područjima čestih kontakata divljih životinja i čovjeka pa se novi proboji očekuju u Srednjoj Africi, amazonskom bazenu i jugoistočnoj Aziji. Global Virome Project (GVP) tijekom deset godina želi istražiti i identificirati većinu virusa koji bi bi mogli prouzročiti novu pandemiju te stvoriti kataloga podataka svih potencijalno opasnih virusa. Trebat će otprilike 1,6 milijardi dolara i najmanje 10 godina da se otkrije 75 posto od 1,6 milijuna virusa ili, ako se uspiju prikupiti sredstva, oko tri milijarde dolara za hvatanje 90 posto virusa, no s obzirom na pandemiju u tijeku, naš odgovor na sljedeću vjerojatno će biti bolji i brži jer ćemo imati bolje alate za borbu. Jutarnji list

Ove nam tmurnjikave nedjelje Mandić donosi jednu pohvalu pa za autora Željka Ivanjeka i njegovu autobiografiju kaže: Provodeći sebe – dječaka njega, Žižu – kroz staze i bogaze socijalističkog perioda (tu je ubačeno ono sugeriranje “zatvora”, iz naslovne sintagme, ali koji se nije obistinio, Ivanjek je svoje, dijaloški rastreseno štivo, nabređao mnoštvom mitologema prošlosti, što kolorira njegovu (prividnu!) ravnodušnost, čak otuđenost, a knjigu čini zamamnim štivom (baš kao “belles lettres”, za kojima sam neki dan zavapio)… Da ne bismo pali u nesvijest jer je Mandić nekoga nahvalio, dolazi ravnoteža, reakcija na djelo Želimira Periša “Mladenka Kostonoga: Ako neki nevini/naivni čitatelj greškom posegne za ovom knjižurinom, ni svi mu respiratori neće biti od pomoći kad se nađe usred nesuvislo nagomilanih stranica, s nekakvim retrofantazmagorijama o “vješticama”, “vilama”, “magiji”, “čarobnjaštvu”, što je sve skupa teško prohodna guštara. Piše Igor Mandić za Jutarnji list

• U Hrvatskoj je danas 2899 novozaraženih, na respiratoru su 264 osobe, a umrle su 72 osobe. Index
• Vatreni će uskoro saznati tko će im biti protivnici u skupini na Svjetskom prvenstvu, a izvlačit će se prvi put virtualno. Večernji list
• Svjetske burze na novim su najvišim razinama u povijesti zbog nade ulagača u brz oporavak nakon pandemije. Tportal
• U Vukovarsko-srijemskoj županiji gotovo 50 posto testiranih pozitivno je na koronavirus. Telegram
• Za cijelu Dalmaciju izdan crveni alarm za jugo i narančasti za kišu, očekuje se ukidanje brodskih linija. Slobodna Dalmacija

Respiratori su zapravo ventilatori koji spašavaju živote, a proces intubacije rade samo anesteziolozi. Istraživanje Jutarnjeg lista o smrtnosti pacijenata na respiratorima na 11 od 18 bolnica kojima su poslali upite pokazalo je da u Hrvatskoj smrtnost oboljelih od covida na respiratoru između 50 i 60 posto, ali i te podatke treba uzeti s dozom opreza. Uzmemo li ipak te podatke u obzir, nalazimo se u europskom prosjeku. Infektolog Vladimir Krajinović iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu komentira kako je jedan od vodećih problema pri metodologiji obrade podataka broja osposobljenih za rad s ventilatorom i oboljelih. Upitno je zapravo koliko Hrvatska ima ventilatora i stručnjaka. Naime, ministar Beroš predstavio je brojke koje ne odgovaraju realnima, tako da se sada pojavljuje brojka od tisuću respiratora na razini cijelog sustava, no uključe li se naručeni, realnija je brojka 850. Isto je sa stručnjacima, broj stručnjaka ne odgovara ministrovim brojkama, a program osposobljavanja mogao bi riješiti taj problem. Jutarnji list

Teško je pisati o ovome filmu, pritom ne otkriti neke od važnijih točaka fabule, a ipak se osvrnuti na sve što nam on govori. Troje mladih o kojima govori – a koje sjajno i dirljivo tumače pravi štićenici jednog doma za mlade s posebnim potrebama – proživljavaju iste stvari koje proživljavaju i milijuni njihovih vršnjaka diljem svijeta. Ljubav, ljubomora, potreba za slobodom i ostvarenjem svojih snova, odrastanje zbog kojeg se imaš potrebu ponašati kao samostalna osoba koja donosi samostalne odluke prema vlastitim željama, a ne prema pravilima društva koje te okružuje – s tim da oni, za razliku od većine drugih mladih diljem svijeta, oko sebe imaju još stroža ograničenja i društvo koje ih još manje shvaća. Piše Zrinka Pavlić za Tportal

“Mank” se nesumnjivo ubraja u kategoriju sjajnih ostvarenja, no zašto mu onda odričem šanse za Oscara? Zato što ga je dosta teško pratiti ako niste strasni filmofil ili povjesničar filma. Uzmite samo jednu od prvih scena u kojima se Mank našao u Hollywoodu: u sobi za scenariste uz Charlesa Lederera nađu se George S. Kaufman, Charles MacArthur, pa i sam Ben Hecht. Uskoro će zatim scenama prodefilirati Joseph von Sternberg, David O. Selznick i Irving Thalberg, a Wellesov (nepotpisani) pomoćnik John Houseman (Sam Troughton) dobit će puno više prostora od samog Orsona. Fincher, međutim, tako vodi priču, prema filmskim veličinama nema previše obzira ako nemaju dramski značaj u odnosu prema Manku, dostatno je samo znati da je potonji došao u Hollywood jer je čuo da se tu kao scenarist bolje zarađuje nego pisanjem kazališnih kritika i drama u New Yorku. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

Zamjenik ministra Božinovića n amjestu šefa Stožera, Damir Trut, izjavio je da na prvi dan provođenja strogih mjera i kažnjavanja nije izdana nijedna kazna po novim izmjenama zakona. Gostujući u dnevniku N1 televizije također je najavio kontrole javnog prijevoza sljedeći tjedan te pojasnio da bismo na tržnicama kao zatvorenim prostorima trebali nositi maske. Pročelnik Ureda civilne zaštite Zagreb Damira Pilčiko također je potvrdio da danas građanima nije ispisana nijedna kazna, ali jest pravnoj osobi, naime igraonici za djecu koja je radila, a nije smjela. Index