Banke su, barem neke od njih, iako oklijevajući, pod pritiskom nužnosti prilagodbe prihvatile bitcoin i tehnologiju Blockchaina. Ali nije u tome bit promjene. Ideja bitcoina, pa i većine drugih pionirskih digitalnih valuta, bila je da se novac, kao materijalna imovina, otme kontroli prvo država i njihovih centralnih banaka, a onda i gramzljivoj bankarskoj zajednici. Taj početni naivni entuzijazam brzo se istopio kroz nove modele gramzljivosti. Ali sve to bilo je dovoljno da bankari, oni pametniji, nauče da se približava vrijeme velike promjene. Kada dođe do velike smjene, oni će već znati kome treba ponuditi uslugu. Piše Viktor Vresnik za Jutarnji list

Četiri opasnosti obilježile su čitav tijek rasprave u Rovinju. Vasle je prvi iskazao zabrinutost zbog činjenice da je omjer javnog duga i BDP-a u Sloveniji bio visok i prije pandemije (66%), što će se sada dramatično povećati. Softić je kazao da BiH ima manji problem ove vrste jer s omjerom javnog duga i BDP-a osjetno ispod 40% ima dovoljan fiskalni kapacitet, a deficit se financira uz pomoć međunarodnih financijskih institucija. Vujčić je podsjetio na uvođenje nekonvencionalnih instrumenata proljetos kada je HNB otvorila aukcije radi otkupa državnih obveznica što je uvelike olakšalo financiranje pandemijskog deficita. Upitao sam ga je li taj instrument monetarne intervencije i dalje na stolu nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam, a Vujčić je odgovorio da on sigurno ne bi želio ponovo aktivirati taj instrument, ali „instrument je na stolu“ ako to okolnosti budu zahtijevale. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Poznati znnstvenik Igor Štagljar u NU2 komentirao je onkološku situaciju u svijetu i istaknuo da se moramo vratiti liječenju karcinoma jer nam u suprotnom slijedi onkološka pandemija. S timom istražuje novi serološki test koji će iz kapljice krvi pokazati je li netko bio u kontaktu s virusom SARS-CoV-2, a nezadovoljan je položajem znanstvenika u Hrvatskoj te nalašava kako je znanost u Kanadi izgrađena na temeljima meritokracije. Povratak znanstvenika u Hrvatsku vidi kroz ulaganje te navodi da bi se mnogi vratili da u njih ulože barem pola sredstava kao vani. HRT

Iako je vjerojatnost da seizbori odgode mala i nije se dogodilo ni za Građanskoga rata, rasprave zbog Trumpove hospitalizacije postavljaju pitanja o toj mogućnosti. Republikanci bi sa 168 članova Nacionalnog odbora stranke mogli bi glasati za izbor Trumpova zamjenika i pritom većinski izabrati, a Odbor bi mogao i ponovno sazvati nacionalnu konvenciju s više od 2500 delegata za izbor novoga kandidata, no to je zbog kratkoga roka neizvedivo. Zbog već otisnutih listića, ime zamjenskoga kandidata ne bi moglo biti na listiću, a elektorski kolegij koji se nalazi 14. studenoga morao bi kao i prije odlučiti s većinskih 538 glasova. Jutarnji list

MOSE  (Modulo Sperimentale Elektromeccanico – eksperimentalni elektromehanički modul) osmišljen je 1984, a trebao je biti upogonjen 2011., no svjetlo dana dočekao je tek ove godine. Projekt vrijedan više milijardi eura trebao bi Veneciju zaštititi od plima visokih do tri metra te je postavljen pred nadolazeću oluju kako bi se spriječilo goleme poplave, “aqua alte”, koje svake godine opustoše grad. Jutarnji list

Animirani dokumentarac, elementi kolaža i arhivskog filma uz dodatak ljubavne priče triju djevojaka prema serijskom ubojici ovogodišnji je recept za osvajanje glavne nagrade tridesetoga Animafesta. Sve to ima film “Običan tip” redateljice Shoko Hare. Briselska autorica Soetkin Verstegen za film ‘Stop-kadar’ dobila je nagrad Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko postignuće, a nagradu Zlatko Grgić za najbolji film napravljen izvan obrazovne institucije dobila je francusko-mađarska “Simbioza” Nadje Andrasev. Ostale nagrade pogledajte u članku. Tportal

Da čaršija nije pozvala M radi ubistva, Srbija bi se već oko 2005. prenula iz orijentalne začaranosti, mada ne bi baš izgledala kao u vlažnim snovima krugova dvojke. Ali čaršija je znala da će „narod“, o kome toliko brine (do moga), samo li mu spadne koprena s očiju – videti da su ugledni nacionalni radenici, veliki pjesnici, akademici i moralne gromade u stvari skup teških elebaka, prdonja, saradnika i doušnika Udbe, babojeba i murdara. To se, naravno, nije smelo dopustiti. Piše Svetislav Basara za Danas

• Usporedni test keksića s komadićima čokolade iz supermarketa. S1
• U Sloveniji 168 novozaraženih, hospitaliziran 101 pacijent, najviše dosad, nema umrlih. Jutarnji list
• Za sinoćnjeg nevremena pijavica u Lučkom prevrtala avione, a digla je i krov hangara. 24 sata
• Dječji žiri predstavu “Lažeš, Melita” proglasio najboljom na 13. Malome Maruliću. Slobodna Dalmacija
• Fotogalerija: lošinjska vila Veli dvor plijeni pažnju prekrasnom obnovom i uređenjem. Večernji list

Posljednji kamenčić u našoj glazbenoj infantilizaciji bilo je ovoljetno otkriće pjevačice koja bi trebala pratiti Stylesa na njegovoj europskoj turneji, i na čiji koncert u Beču Megi žarko želi ići. Dvadeset joj je godina, nastupa pod imenom King Princess, deklarira se kao nebinarna osoba, otvorena je lezbijka, i radi apsolutno savršenu pop/plesnu glazbu. I dok je naša, sad već gimnazijalka, dosad već lakonski prešla na neku novu glazbu, njezini su roditelji ozbiljno zapeli na svojoj novoj glazbenoj fascinaciji koju nam je otkrila – vlastita kći! Pa zar stvari ne bi trebale ići suprotnim pravcem? Mi bismo svojoj djeci trebali otkrivati ono što je dobro, vrijedno, zanimljivo… iz širokog polja (pop) kulture? Naravno, to nije jednosmjerni proces. No možda je neka nova kulturološko/društvena situacija. Piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list

“Jugoslavija godine 2000.” serijal je tekstova pisan u zagrebačkom Globusu od veljače 1960. godine, a započinje znanstveno-fantastičnom vizijom Beograda 40 godina poslije, dok završava člankom o Ljubljani u veljači 1961. Pisci tekstova u budućnosti Beograda, Zagreba, Skoplja i Ljubljane vidjeli su decentralizirane četvrti zasnovane na urbanističkim vizijama Novog Beograda i Novog Zagreba po kojima će se ljudi kretati u lebdećim taksijima ili skuterima, raditi u ekološki prihvaljtivim tvornicama dok će se pošta raznositi raketama. Takav sklop razmišljanja u šezdesetima može se tumačiti kroz polet samoupravnog socijalizma i brutalističke težnje u arhitekturi kroz koje se tadašnja FNRJ shvaćala kao zemlja napretka i svijetle budućnosti. Kao što znamo, ostvareno je gotovo ništa.

Medicinsku sestru, vidite, bolnica neće solidarno zaštititi. Sasvim suprotno od slučajeva kad je krivac liječnik, oko sestre se ne podiže zid šutnje. Nitko ne odugovlači, godinama i desetljećima mulja, laže, krivotvori i pravi se glup. Zbog jedne žene sa srednjom stručnom spremom nitko neće čak ni uobičajeno kenjati kako je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno. Nju se osudi po kratkom postupku, brže nego na Bleiburgu. Zaposlenica čakovečke Županijske bolnice možda se upravo zato i slomila i kroz jecaje priznala da je užasno pogriješila, jer je znala da se šefovi neće zauzeti za nju, a možda je, tko će znati, jednostavno moralnija od uglednijih i bolje plaćenih kolega s fakultetskom diplomom. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

• Svjetski lideri koji su se zarazili koronavirusom, od Johnsona do Tumpa. Al Jazeera
• U Hrvatskoj je u posljednjih 24 sata 258 novozaraženih, preminulo je 5 osoba, a na respiratoru ih je 25. HRT
• HAK upozorava na psa na autocesti A7 između tunela Katarina i Trsat, moli se vozače za oprez. Tportal
• U Irskoj i Francuskoj zabilježen rekordan broj zaraženih. Jutarnji list
• Nema stabilizacije, stiže novo pogoršanje vremena uz obilne kiše. N1

“Melanija je isto dobro. Kao što ste mogli uočiti ona je malo mlađa od mene, samo mrvicu, i njeno stanje se slaže sa statistikom, mlađi bolest podnose bolje. Zato sam sretan i to zemlju čini sretnom. A za mene ćemo vidjeti kroz par dana…” – izvještava Trump u video zapisu iz bolnice.

pic.twitter.com/gvIPuYtTZG

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) October 3, 2020

Trumpov liječnik Conley: “On ima 74 godine, muškarac je i blago pretio, ali osim toga zdrav je. Kolesterol mu je u redu, nema problema s tlakom, aktivan je. Nije u skupini koja je kritična.” CNN-ov izvor pak kaže: “Predsjednikove vitalne funkcije tijekom protekla 24 sata su zabrinjavajuće te će sljedećih 48 sati biti ključni. Još nema jasnog puta prema oporavku.” Jutarnji

Na slučaju Duilovo jasno se iskazuju i klijentizam hrvatske lokalne politike, i problematična uloga medija, i pravna nesigurnost, i dugoročni poraz urbanističke struke. Na slučaju Duilovo jasno se očituje čak i toksična uloga koju u Hrvatskoj ima vrhunski sport. Sva, baš sva gnjilež promašene države jasno se da demonstrirati na jednoj anonimnoj, bezveznoj livadi… I cijela ta tajna povijest Duilova ostala bi debelo skrovita da ovog tjedna zagrebački investitor Ciril Zovko nije istupio u više hrvatskih medija i napao trenutnu gradsku vlast što koči njegov grandiozni projekt na Duilovu. Zovko – koji je zemljište kupio od tenisača – zamislio je na prostoru Duilova četiri nebodera s vrtoglava 22 kata od kojih bi tri bila stambena, a jedan hotel. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

Alan Grubelić (54) iz Zagreba fotografirao je sinoćnje nevrijeme s tučom u Zagrebu i donio spektakularne snimke munja iznad glavnoga grada. Svojim Nikonom D750 inače najviše fotografira avione te objavljuje u putnom časopisu CROATIA, a naslovna fotografija kompozicija je 10 fotografija u trajanju od 25 sekundi snimljenih iz Vrbika. 24 sata

Nadmoćnom pobjedom na koju ukazuje postotak od 65 naprama Kolarovih 35 posto Peđa Grbin postao je novi vođa SDP-a nakon Bernardićeva odlaska uvjetovana gubitkom parlamentarnih izbora. U svom je govoru Bernardić istaknuo kako su prvi put sve funkcije u stranci birane po načelu jedan član – jedan glas, što je SDP označilo kao stranku visokih demokratskih standarda. Četvrti predsjednik stranke zahvalio je protukandidatima te najavio inkluziju njihovih ideja u svoje vođenje stranke te najavio promjene koje će odmah pokrenuti na osnovi solidarnosti, pravde, jednakosti i slobode. SDP vidi kao stranku u koju će se vratiti i oni koji su otišli te zajedničkim naporima graditi pobjednički mentalitet. Telegram

Prva u Europi, Srbija će po želji Donalda Trumpa premjestiti svoje veleposlanstvo iz Tela Aviva u Jeruzalem uprkos rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 478 koja eksplicitno poziva članice UN-a da to ne učine. Gvatemala je pak SAD poslušala još prije 2 godine. S obzirom na izraelsko priznanje nezavisnoga Kosova, očekuje se da i ta država pošalje svoga predstavnika u Izrael. Ubrzana autokratizacija Srbije tako se nastavlja, a potvrđuju to i istraživanja švedskog Dem instituta koji je došao do zaključka da Srbija više nije demokracija, nego “izborna autokracija” kao nalošija država u Europi po stupnju autokracije. Al Jazeera

Grad koji se smatra nultom točkom širenja pandemije i u kojem se dogodilo najviše smrtnih slučajeva od svibnja ne bilježi lokalne transmisije te je samo nekoliko slučajeva zaraze koronavirusom. U akciji vrijednoj milijardu kuna, nakon ukidanja karantene 8. ožujka, odlučili su testirati cjelokupnu populaciju grada te dovesti život u normalu. Danas se ondje održavaju mnogoljudni festivali i ljudi su se prestali bojati te žive gotovo kao prije pandemije. Novi list