S početkom 2021. Sabor RH trebao bi donijeti odluku o uvrštavanju digitalnih nomada u Zakon o strancima te regulirati njihova prava i obveze kako bi se tržište otvorilo za strance koji žele dio vremena raditi, a i trošiti u Hrvatskoj. Kako je dosad za duži boravak u zemlji trebalo dobiti vizu koja je bila turistička, a podrazumijevala da se za to vrijeme ne može raditi, otvaranje prema ovoj vrsti poduzetnika značilo bi osiguravanje digitalne nomadske vize koja bi trajala do 12 mjeseci. Idejni začetnik, Jan de Jong, Nizozemac koji radi u Splitu, trenutačno u suradnji s Vladom osmišlja model po kojem bi funkcionirao ovakav oblik rada. Večernji list

• Najavljuje se zabrana svadbi, organizatori na koljenima. 24 sata
• U Sloveniji 99 novozaraženih, od danas kreće karantena za kontakte i inozemne dolaske. Jutarnji list
• U Srbiji se sutra odlučuje o uvođenju karantene za dolaske s ljetovanja iz Hrvatske. Večernji list
• Kovač doveo Monaco na vrh francuskog prvenstva. HRT
• Gorica svladala Lokomotivu 2 – 1 u 4. kolu HNL-a. Telesport

Predviđa se da će do 2023. tržište igrica vrijediti više od 250 milijari dolara, dok već sad sama industrija vrijedi više od filmske i glazbene zajedno. Filmski studiji u toj utrci vide i svoj dio kolača pa se sve više infiltriraju, a popularnost i rast igrica najbolje se vidi kroz razvoj pametnih uređaja koji posjeduju posebne sustave hlađenja te dodatke za igranje kako bi iskustvo bilo što duže i ugodnije. S obzirom na mogućnost kupovanja unutar aplikacija za igranje, preporučuje se roditeljima da paze kako im djeca koriste uređaje i ugrade roditeljsku kontrolu da se ne bi iznenadili računima u budućnosti. Zbog mogućnosti kupovanja i prodaje predmeta u igrici, nedavno je veliki Apple zabranio popularni Fortnite jer se to kosi s pravilima kompanije, no igrica je i dalje dostupna na Google Playu. Al Jazeera

Puno je korisnih prijedloga dano za reforme koje bi vlada trebala poduzeti. Jedna jeftina, a brza se nameće. Vlada bi skupa s poduzetnicima trebala odrediti koji administrativni poslovi ne da nisu korisni, već su izrazito štetni. Takvi bi se poslovi popisali, a administraciji na njima bi trebalo zabraniti rad. Ako ih vlada već ne želi otpuštati, neka onda primaju plaću, ali neka ništa ne rade, jer najkorisniji su kad su u štrajku ili ne rade. I to bi, kojeg li apsurda, za poduzetnike bio veliki korak naprijed.  Pišu Boris Rašeta i Boris Podobnik za 24 sata

Ono što je, pored savršeno ispričane priče, čini tako dobrom ambivalentan je osjećaj, ili bolje rečeno ambivalentan stav, koji pripovjedač prenosi na publiku. U toj je ambivalentnosti i višeznačnosti temelj Elvisova i Sejina majstorstva, ona je najvažnija idejna i stilska karakteristika New primitivsa. Koja se tako sretno potrefila s korona temom i socijalnom poetikom epidemije. S jedne strane, naime, slušatelju je odnekud jasno da je zafrkancija u pitanju, da sve ovo nije ozbiljno, i da je taj smiješni lik u pjesmi nekakva karikatura, kao što su za njega, slušatelja, svi pravi Bosanci ustvari dobroćudne karikature, u kojima će zagrebačke pjesnikinje po sarajevskim književnim rezidencijama rado zrcaliti sebe i svoju posvemašnju ispravnost. Piše Miljenko Jergović za Jutarnji list

Očito je da strah prožima ovu priču. Taleb ga nekritički prihvaća, Ioannidis ga želi kontrolirati. Njihova (znanstvena) rasprava ne odudara od brojnih rasprava kojima smo svjedoci proteklih mjeseci, koje se vode u medijima, parlamentima i privatnim domovima. Jezik kojim oni vode raspravu je sofisticiraniji, a ideje su bolje artikulirane. Ali ipak, sve se svodi na strah – na njegovu ulogu i naš odnos prema njemu: hoćemo li dozvoliti da nas paralizira (želimo li biti paranoidni pesimisti u Talebovom kvadrantu), hoćemo li ga slijepo odbaciti i izložiti se velikim rizicima (želimo li biti naivni optimisti u jugozapadnom kvadrantu), ili ćemo stalno propitivati strah nastojeći se preseliti iz kvadranta Ioannidis 1 u Ioannidis 2. Strah može biti i potencijalni neprijatelj i potencijalni saveznik, samo ga treba smjestiti na mjesto koje mu pripada. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

U 17. ciklusu Zadaćnica na temu Vrijeme pisalo je 9 vremenskih putnika koji su svojim radovima nastavili sjajan niz amaterskoga pripovijedanja što nam je u ovo pandemijsko vrijeme donijelo više od 600 radova u inat kojekakvim Jerguljama koje trube o nepostojanju koronainspiracije na našim prostorima. Ne samo da imamo inspiracije, nego se stvaraju amaterski tekstovi i gradi kultura pisanja među običnim pukom koji tako izražava svoje poimanje ovoga što se oko nas događa pa tako u komentarima ciklusa možete vidjeti da je Life on Mars svojim “Vorteksom” donio čitateljima osvježenje SF pričom koja baca s nogu stilom i strukturom, dok je MajaMama u svom prepoznatljivom stilu punom pathosa prikazala “Lice vremena” ispričavši kako vrijeme liječi sve. Pitanje je samo hoće li izliječiti i koronu, a s njom i jerguljaste besmislice. Labirint je tema novog ciklusa. Forum.hr 

Radi se, naime, o istraživanju koje je za Zadarsku nadbiskupiju provela Marijana Mohorić, za potrebe katehetskog priručnika za katehete, čija je ona i urednica, “Potvrđeni za život u punini – prva godina priprave kandidata za slavlje svete Potvrde”… Po tim rezultatima, provedenim anketiranjem 750 polaznika u dobi od 14 do 19 godina, ispada da ih većina podržava spolne odnose prije braka, kontracepciju, pravo na pobačaj, legalizaciju gej brakova, homoseksualna iskustva, rad nedjeljom, eutanaziju i upotrebu lakih droga, što su sve mitske točke političkog angažmana Katoličke crkve posljednjih godina. Piše Dragan Markovina za Telegram

• Prihvati li glumiti u dvama nastavcima Jokera, Joaquin Phoenix mogao bi utržiti 50 milijuna dolara. 24 sata
• Dirigent osmislio masku s plastičnim dodacima za uši za bolju akustiku u doba pandemije. 24 sata
• Preporuka 7 stock fotografa koje bi trebalo pratiti na Instagramu.
• Na području Bjelovarsko-bilogorske županije još jedan razred ide u samoizolaciju. HRT
• Do četvrtka uživamo u ljetu i toplini, a onda najavljuju promjene i nestabilno vrijeme uzpljuskove i moguću tuču. Tportal

U Švedskoj se nije dogodio lockdown niti su obvezne maske iako broj umrlih od korone izgleda zastrašujuće. Novinar Indexa objašnjava studije koje objašnjavaju kako je mnogo faktora uz nošenje maske važno za suzbijanje pandemije, među ostalim osnovna higijena ruku te poštovanje razmaka, a postoje i indicije da maska nudi lažnu sigurnost te se zbog njezina nošenja smanjuje socijalna distanca i uspostavlja bliži kontakt među stanovništvom. Porobija pak govori o “krvavoj bajci” švedskog modela te opisuje gotovo apokaliptičan scenarij pomalo pretjerujući, no jedan je od rijetkih koji napominje i dalekoistočno iskustvo u borbi s pandemijom pa navodi kako se u slučaju Južne Koreje disciplina pučanstva u nošenju maski pokazala u istraživanju važnom za manje zaraženih i smrtnih slučajeva te napominje da su također mnogo više testirali. Index

Najiščekivaniji film ove godine zasigurno je adaptacija poznatog romana Dune. Prvi od dva planirana filma koji će uprizoriti Herbertovu sagu premijeru će doživjeti 18 prosinca 2020., a trailer je izašao 9. rujna 2020.

Novac, naravno, nije problem. Nikad nije bio. Kraj naše nevjerojatno živahne ekonomije, napredne industrije, fantastičnih turističkih rezultata, rekordnih poljoprivrednih prinosa, zapanjujućeg rasta bruto domaćeg proizvoda, kraj niske nezaposlenosti i gotovo nikakve zaduženosti, u bogovskim prilikama u kojima živimo, mi sebi možemo dopustiti da izgubimo pola milijarde dolara koliko će nas otprilike stajati dvanaest aviona. Ako se zeznemo, Bogu hvala, lako ćemo nadoknaditi novac. Ono što ne možemo vratiti, treba li uopće napominjati, su ljudski životi kad za dvije, najkasnije tri godine, ponovno zaratimo sa Srbijom. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

Rusi su spremni na sankcije (mediji ih danima najavljuju i spekuliraju što bi mogle obuhvatiti), ali koliko se može iščitati, sve bi dali samo da se Sjeverni tok 2 ne nađe na tom popisu. I u Njemačkoj su različiti pristupi pitanju treba li se Sjeverni tok 2 naći na popisu zabrana. U SPD-u su više-manje suzdržani, ali traže da se vide svi politički i ekonomski izračuni i eventualni gubici, a Zeleni traže da se radovi odmah obustave. CDU Angele Merkel sklon je obustavi daljnjih radova, pogotovo ako to bude dogovor na razini EU, a pozicija krajnje ljevice i desnice je indikativna – protiv toga da se Sjeverni tok 2 dovede u pitanje su i Ljevica (Die Linke) i radikalni desničari iz AfD-a (Alternative für Deutschland). Piše Vlado Vurušić za Jutarnji list

Novozaraženih je u proteklih 24 sata 165, na bolničkom je liječenju 309 osoba, a preminulo ih je 6. Na respiratoru su 22 pacijenta, a ukupni broj zaraženih s današnjim danom iznosi 13 533. Najviše je zaraženih u Gradu Zagrebu (45) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (21). Tportal

• U Zagrebu 4 razreda u samoizolaciji. HRT
• Evo koji su najbolji e-automobili u 2019. godini. Bug
• Studija pokazala da se Nijemci više boje Trumpa nego korone. Deutsche Welle
• Još je jedan topao i sunčan dan ispred nas, temperature između 28 i 33 °C. Tportal
• Na francuskim ulicama ponovno se omasovljuju prosvjedi “Žutih prsluka”, privedeno je 250 ljudi. Jutarnji list

Zaboravite što ste znali o “onom” Kutli, o tajkunu, o crnom kralju pretvorbe, o ljudskom ekvivalentu horde skakavaca. I sudski i politički, taj je Kutle poništen. Tog Kutle više nema. Preostao je samo onaj drugi. Otac utemeljitelj. Prvoborac HDZ-a. Dični barakaš iz NK Sava. Menadžer godine iz 1992. Dobitnik ordena – kako se ono zovu – da, Reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića. Reda Ante Starčevića. I – kako ono još – aha: Spomenice domovinske zahvalnosti. To je jedini Kutle koji sada postoji: ne tajkun, ne vladar Splita najmračnije ere, ne zatornik radnih mjesta. Nego pravi patriot, odani utemeljitelj vladajuće stranke i nositelj Spomenice domovinske zahvalnosti. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

Kontradiktorne interpretacije prate ovaj sporazum koji to nije, sklopljen s ciljem ekonomske normalizacije koja to nije. Sporazum to nije jer nije potpisan zajednički dokument, nego dva, jedan koji je potpisao sam Vučić i drugi koji je potpisao premijer Kosova Avdullah Hoti. Više bi se moglo govoriti o pismima namjere nego o sporazumu. “Moja je procjena da cijeli taj sporazum ne znači zapravo ništa”, kaže bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, potom i u Srbiji. “Radi se o jednostavnom ponavljanju obveza koje su već preuzete u dijalogu u Bruxellesu i nikad nisu implementirane. Očekujem da će tako biti i s ovim, da se implementacija neće dogoditi. Dobro, Vučić je dobio neko vrijeme za sastanak s predsjednikom SAD-a i netko to može nazvati uspjehom, ali ja ne vidim to tako”, dodaje Montgomerry. Analizira Tomislav Krasnec za Večernji list.

S obzirom na epidemiološke mjere koje usporavaju zdravstvenu zaštitu i potpuno zatvaranje koje se dogodilo u početku pandemije, zdravstvenom sustavu postavlja se izazov nadoknađivanja svega što je stalo, a pogotovo u slučaju onkoloških pacijenata i pacijenata s kroničnim bolestima te operativnih zahvata. Procjenjuje se da da bi Hrvatska sljedeće godine mogla imati 500 umrlih više, a procjene financijskih šteta tek se čekaju te je upitno kako će bolnice opravdati sredstva koja su im u cijelosti dodijeljena za rad koji nije odrađen. Jutarnji list