Ova avantura s plahtom preko nosnica i usta naučila nas je da doista postoje ljudi koji lakše podnose promjenu pa izgledaju kao da su dezinficirali ruke otkad su kao bebe otkrili da ih imaju, a postoje i oni koji se opiru promjeni toliko da njihova vlastita tijela na kraju ne mogu izdržati terror psihičkog i emotivnog otpora prema novom ili drugačijem, pa dobivaju napade panike čiji se simptomi, paradoksalno ali prigodno, mogu vrlo lako zamijeniti sa simptomima bolesti izazvane novim virusom. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list

• Istrijanski ugostitelji zadovoljni sezonom, kažu da su gosti bolji nego prije. Index
• U Hrvatskoj je trenutačno 760 000 turista, najviše u Istri. HRT
• Italija od sutra zbog epidemioloških mjera zatvara sve noćne klubove i diskoteke. 24 sata
• Tijekom potrage za nestalim Poljakom HGSS-ovci naišli na majku s osmogodišnjom kćeri pa spašavali njih. Večernji list
• Detaljna prognoza za sljedeći tjedan predviđa nestabilno, ali ljetno vrijeme s vrućinama. HRT

Još jednom, gibanje je promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo. Promjena položaja u prostoru. Dakle, ako nema prostora, nema ni gibanja. Ranije smo rekli: ako nema gibanja, nema ni vremena. Zaključak: ako nema prostora, nema ni vremena. Isprepletenost pojmova prostora i vremena nije neka mistika koja se pojavila tek s teorijom relativnosti. Ona je u samoj srži fizike. Bug

Gubitak leda posljednjih je godina toliko golem, kaže King, da je uzrokovao mjerljive promjene gravitacijskog polja iznad Grenlanda. Otapanje leda na Grenlandu pridonosi s više od milimetra porastu razine mora svake godine i vjerojatno će se to dodatno pogoršavati. Razina mora porast će za više od metra do kraja stoljeća te izbrisati plaže i obalne nekretnine. Index

Zaboga, ljevica nije znala, i danas ne zna, odgovoriti na banalna pitanja – poput pojave pametnih telefona. Ne zna kako bi se prema tome odnosila, i ne zna kako ga uklopiti u teoriju. U međuvremenu, desnica ga u praksi već prihvaća kao prijeko potreban mehanizam rada. No, s druge strane, mi nikad nismo svjedočili ni približno takvoj revoluciji kao što je pojava pametnih telefona sa svim kerefekama koje ta čuda nude na dlanu. Smatram da je socijaldemokracija u egzistencijalnoj krizi, i da hitno mora pronaći novu formu progresivizma! Jutarnji list

Inicijativa EDRi (European Digital Rights) upozorila je kako su velike kompanije koje stoje iza najpoznatijih internetskih tražilica i društvenih mreža također dovele u pitanja fundamentalna prava slobode izražavanja kroz uvođenje posebnih politika svih objava koje imaju veze s virusom SARS-CoV-2. Pozicioniranje vijesti na tražilici, selekcioniranje vijesti, pa čak i uklanjanje objava neke od najvećih tvrtki prepustile su automatiziranim digitalnim alatima; umjetnoj inteligenciji, algoritmima te moderatorima koji su dobili striktne upute neka slijede politike koje su donijele pojedine države ili organizacije. To je, pak, dovelo do bizarnih i zastrašujućih oblika cenzure. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

Danas u Mađarskoj postoji tek nekoliko neovisnih medija, publika je (brojčano) ograničena. Mediji bliski vladi dominiraju na tržištu. Njih čak 500 se od 2018. nalazi pod okriljem jedne zaklade (Kesma). U tu zakladu Orbanova vlast pumpa milijune eura, iako ti mediji imaju sve manju čitanost i gledanost… Onaj tko svira po Orbanovim notama nagradi ga se državnim oglašavanjem, koje čini veći deo reklamnog kolača na tržištu. Čak se i međunarodne firme ustručavaju od oglašavanja u neovisnim medijima iz straha od kazne, tvrdi Lukacs. Deutsche Welle

Da, otvorio sam mnoge puteve. Bilo je puno otpora, mene su s partijskih vrhova špotali kad bih se zaletio i u politiku i politička pitanja, recimo, sjećam se goleme svađe o reformi školstva sa Stipom Šuvarom. Znao mi je prilijepiti šljagu: ma što će nama o političkim pitanjima pisati onaj koji se oblači kao neki fićfirić i piše o hrani i piću. To vas je automatski dezavuiralo, ne u smislu tragičnih i ružnih posljedica, nego prezira u vlastitom krugu, pazite, ti naši krugovi međusobno su gnijezdo guja, tu svak’ svakoga grize, nema tu složnosti i uvažavanja ni prije ni danas. Večernji list

• U Hrvatskoj 151 novozaraženi, preminula 1 osoba. HRT
• Facebook istupio protiv Appleove politike provizije od 30 posto na sve transakcije na App Storeu. Bug
• Australski surfer istukao morskog psa da bi spasio suprugu. Index
• Stipe Miočić obranom naslova postao najjači teškaš svih vremena. N1
• Najduži trend pada tečaja dolara u posljednjih 10 godina. N1

U okviru rangiranja, Šangajska lista u postupku vrednovanja koristi četiri temeljne grupe kriterija: broj alumna i sveučilišnih nastavnika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, broj nastavnika na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics, broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science, broj radova indeksiranih u SCIExpanded i SSCI bazama te znanstvena produktivnost po nastavniku. HRT

Brojni kolege opisuju kako je za politiku kao kritički raspoložen intelektualac bio kontraindiciran: bez dlake na jeziku, nesklon dogmatiziranju. I prezirao je šutnju. Šutnji je posvetio cijelu jednu knjigu u čijem je predgovoru zapisao: “Kukavice će postati heroji, a laži istine. Još gore, heroji će biti proglašeni kukavicama… Bit će bolje šutjeti nego objašnjavati da su se ideje izjalovile, namjere pokvarile i da smo šanse propuštali najviše zato što nismo vjerovali da se ipak može bolje…” Jutarnji list

Gledatelj, ako ima ikakva manjinska iskustva, identificirat će se s Ramyjem, i identificirat će sebi bliske manjince s njim. Ramy Youssef, kojeg je u svakom trenutku važno razlikovati od njegova lika, kao što bi i svakog pisca autofikcije bilo uputno razlikovati od pripovjedača u njegovu djelu, izvanredan je pripovjedač. Njegovi likovi raznovrsniji su, dovršeniji i upečatljiviji nego u autofikcijskom serijalu Louisa CK, on je klasičniji pripovjedač, udaljeniji i od monomanske naravi stand-up žanra, i od filmskog pričanja o sebi, koje je davno patentirao i životom ovjerio Woody Allen. Preporučuje Miljenko Jergović za Jutarnji list

Tri četvrtine sveučilištaraca smatraju da je veza u zemlji sve ili najvažnija; već 20% mladih tada su je sami koristili, pisao je Economist u srpnju 2016. Tako je već desetljećima i neće se vjerojatno promijeniti. Bez takve organizacije sekti, vjerskih skupina, utjecaja, Libanona možda uopće ne bi bilo. S ovakvim klijentelizmom i okoštalim strukturama u političkim partijama i vlasti, promjene prema punoj demokraciji, pa i stabilnosti, također neće biti. Nije bilo ni ranije, neće ju učiniti ni eksplozija umjetnog gnojiva. Piše Tvrtko Jakovina za Jutarnji list

‘Istina je da imamo oko 800 respiratora, ali ne bilo dobro da svi budu zauzeti jer onda dolazi u pitanje broj ljudi koji mogu obavljati taj posao, organiziranje smjena rada i slično, odnosno zagušio bi se naš zdravstveni sustav. Procjena je Europskog centra za kontrolu bolesti da je to plafon kapaciteta hrvatskog zdravstva. Srećom, trenutno su uglavnom zaraženi mlađi ljudi koji nemaju teške simptome. Primjerice, trenutno je prosječna dob zaraženih oko 30 godina, a na početku epidemije bila je iznad 50 godina. No, najesen će sigurno biti više zaraženih starijih ljudi’, kaže Kolarić. Tportal

• Na stranici Our World in Data pogledajte kako izgleda svijet u podacima. Ekonomski lab
• Izdvojeno 20 zanimljivosti o seksu. 24 sata
• Kićo Slabinac ima dobre šanse za oporavak, nije životno ugrožen. 24 sata
• Kako očistiti mikrovalnu limunom. 24 sata
• Vraća se vrućina, danas do 33 stupnja. Tportal

Gosti su se naprosto nekako izgubili, iščezli poput rastopljenog sladoleda u slivniku, isparili kao lokve na vrućini. Nakon što ih je nadzorna kamera snimila na odmorištu Dobra, gdje su natočili gorivo i objedovali čobanac, teleće pečenje s pekarskim krumpirom i dvije pohane piletine s rizibizijem, četveročlanoj se obitelji iz Düsseldorfa gubi svaki trag. U apartman u Živogošću, gdje su ih očekivali kasnije popodne, nikad nisu došli. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

Inicijativa punog imena “Sigurnost prije svega – mogućnost odabira online nastave za 2020./2021.”, koja je u tjedan dana na društvenim mrežama prikupila čak 2000 pratitelja, smatra odluku novog ministra obrazovanja i znanosti Radovana Fuchsa da se na jesen pošto-poto kreće u školu ishitrenom. Traže od Ministarstva opciju dva paralelna nastavna modela – konvencionalnu nastavu u školi i online nastavu od kuće, a roditeljima na izbor koji će model za svoje dijete izabrati. Jutarnji list