Ono što je zajedničko Jugoslaviji osamdesetih i Uniji danas jest dubinsko osjećanje da tu svatko svakom guli kožu. Jedni se žale da su pregaženi tuđim proizvodima, drugi da im je okupirana prodajna mreža, treći kukaju na nedostatak solidarnosti “štedljivih”, četvrti se žale da nerazvijeni od njih žive kao pijavice – piše Jurica Pavičić o sličnostima ex-Yu i EU, pri čemu je Hrvatska promijenila ulogu – do konca 80-ih mi smo bili Sjever i mi smo bili “škrci”. A sad smo – hvala na pitanju – mi Jug i mi smo rasipne niškoristi.

China could overtake the US as the world’s largest economy by 2024 https://t.co/ogVq87c9aR #International #Economics pic.twitter.com/nWb80J3adN

— World Economic Forum (@wef) July 26, 2020

Ono što me posebno muči je pristanak sve većeg broja ljudi na uskraćivanje slobode i stalna potraga za neprijateljima. Nikad češće nisam čula riječ ‘zabrana’ u predizbornim najavama. Sve te navodno spasonosne opcije razotkrivaju se u stavu prema drugačijima…  Manjka nam ideje o tome što sa slobodom. Nitko je više ni ne spominje – priča Senka Bulić u intervjuu Tportalu. Postavila je u kazalištu Krležino ‘Djetinjstvo…’, vrlo vjerno jer – “vrijednost njegovog jezika ne trpi nikakve intervencije. Njegove rečenice su kao umjetničke skulpture, cjepkati ih ili prepravljati za mene bi značilo sakatiti ih”.

Koncentracija koronavirusa će, kad padne u veće vode poput rijeka, jezera i oceana, njegova koncentracija biti toliko razrijeđena da je vrlo malo vjerojatno da bi se ljudi mogli zaraziti. Prema Centru za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) ne postoji dokaz da bi se ljudi mogli zaraziti rekreativnim plivanjem, a “rizik od prijenosa koronavirusa kroz vodu očekuje se da bi trebao biti nizak”. Epidemiologinja Diana Nonković kaže da je mala šansa zaraze i u bazenu jer klor ubija virus. RTL

The office can be wherever you want it to be.

📕 Read more: https://t.co/sm2dPkSP5o pic.twitter.com/PBgtpojlM2

— World Economic Forum (@wef) July 26, 2020

• U Srbiji rekordni broj novozaraženih od početka epidemije – 467 (B92)
• Svaki Izraelac dobit će 220 dolara “korona pomoći” (Tportal)
• Izdržale dulje nego slične takve u Zagrebu: Beograd mijenja nazive ulica – Zagorska, Zadarska i Zagrebačka nosit će imena Koče Popovića, Dobrice Ćosića i atentatora na Antu Pavelića (B92)
• Stiže li drugi val? – brojevi su ponovno skočili, najveće europske zemlje ozbiljno razmišljaju o drastičnom potezu (Net.hr)

Marko Vučetić u intervjuu Jutarnjem iznosi neke promućurne opservacije o novom sazivu Sabora:

“SDP je prazno mjesto socijaldemokracije”

” Zeleno-lijeva koalicija, uz nekoliko mandata na centru, jest koalicija nade u ovom sazivu Sabora. Neka budu oprezni, nadom se ne igra”

Domovinski pokret su “oživljene sjene rashodovanog HDZ-a. Oni su obična, ponižena i bezvrijedna bižuterija koju se može uzeti, a da ništa za njih ne platiš. To će Plenković i napraviti”

“Mostu je sada problem kako dobiti vidljivost, zato provociraju sukobe s progresivnim snagama na ljevici, žele da ih oni napadnu i tako učine vidljivima”

“Sve odluke donosim iz duboke svijesti da je moja egzistencija jednokratna i da živjeti ujedno znači i nestajati u vremenu”

Broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas je ukupno 855. Među njima su 142 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 9 pacijenata. Sve skupa je dosad preminulo 136 osoba.

Nnorveški arhipelag Svalbard, smješten duboko u Arktiku, u subotu je potukao apsolutni temperaturni rekord dosegnuvši 21,7 stupnjeva Celzijevih. Porast temperature nije majušan – u srpnju, koji je najtopliji mjesec na Arktiku, temperature se na Svalbardu kreću između 5 i 8 stupnjeva C.

Prosječna plaća saborskih zastupnika vrti se oko 16.000 kuna, što znači da će se u kućnu blagajnu bračnog para Raspudić slijevati oko 32 tisuće, a moguće i do 35 tisuća kuna, odnosno 384 tisuće ili 420 tisuća godišnje, pogotovo ostvare li se najave da će Marija Selak Raspudić voditi Odbor za ravnopravnost spolova. U sljedeće četiri godine bračni par Raspudić uprihodit će milijun i 680.000 kuna, u što nisu uračunati mjesečni paušali od 1.500 kuna. Jutarnji

Znanstvenici pokušavaju otkriti otkud je točno korona stigla

Milanović nikad nije bio od nekog velikog posla, ali stvari dobro razumije. O europskom novcu koji će Hrvatska dobiti, rekao je da postoje tri kategorije država, velike s puno novca, male s puno novca i velike države bez novca – “ako u jednu od tih triju skupina, a skupine određujemo kao nešto što je organski interesno, prepoznajemo Hrvatsku, recite mi, ja ne prepoznajem”. Što napraviti: “Moramo igrati inteligentno i lukavo. Nitko od nas sam nema šanse, ako se s nekim ne udruži i ako nema saveznika. Znamo koje to države mogu biti, a to sigurno nije Njemačka”.

Otok koje je opet preuzela priroda: South Georgia u južnom Atlantiku

• Tomislav Tomašević traži polaganje računa: Bandić mora podnijeti izvješće o čišćenju slivnika i održavanju mreže, Zagreb je pretrpio milijunsku štetu (Net.hr)
• Upozorenja u Njemačkoj: Drugi val epidemije je već tu (HRT)
• Može i preko neta, ali mora se malo i na faks: Sveučilište u Rijeci dopušta do 40% izvođenja nastave online (Novi list)
• Stanje na Zrću: Prazni klubovi, zatvoreni restorani, zatvoreni barovi, prazne ležaljke, prazna plaža, prazno i parkiralište (Večernji)

Umjerena konzumacija čokolade malo smanjuje rizik za bolesti srca, uf šteta što nije da puno čokolade puno smanjuje

90 litara kiše po četvornome metru koja je pala u gradu Zagrebu u 24 sata vrlo rijetka pojava koja se dogodi jednom u čak više od 100 godina – kaže ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan Picek. “Gotovo svake godine imamo po neki ekstremni događaj koji nam plavi gradove, pogotovo na Jadranu. Svaka obilnija kiša dovodi do problema u priobalnim gradovima”, kazala je Ivančan Picek i upozorila kako prema njihovim podacima budućnost donosi još sličnih ekstremnih događaja, koji će biti “češći i žešći”.

Magla, kako znamo, nije ništa drugo doli kondenzirana vodena para, oblak laganih, prostom oku nevidljivih i prostom prstu neopipljivih kapljica vode ili sićušnih ledenih kristala: ukratko, ništa koje se vidi, a od kojega se ne vidi ništa drugo – što je, pitate li mene, najkraća i najpreciznija definicija Domovine – piše Boris Dežulović.

Svatko od nas s hrvatskom osobnom iskaznicom na putu do Dubrovnika može stati u Neumu, popiti kavu, pojesti burek ili dagnje u bliskom i višesatnom društvu dragih osoba iz Mostara, Viteza ili Trebinja i potom nastaviti put. Ista je situacija s Jaroslawom iz Varšave i Frantisekom iz Plzena. Ne pita ih se za zdravstveni status niti ih se sili na samoizolaciju dokle god na graničnom prijelazu imaju putovnicu zemalja članica EU-a, bez obzira na trenutnu situaciju s pandemijom u njihovim zemljama. Ipak su to naši – piše Boris Jokić o besmislenosti graničnog režima u vremenu korone.

Aleksandar Dragaš predlaže rješenje za pitanje koncerata u vrijeme korone, dakle uz poštivanje svih preporuka. Njegova ideja je da izvođači nastupaju pred manjim brojem ljudi u dvoranama, ali bi morali nastupali nekoliko dana, dva-tri, zaredom, pa bi time najam scenske opreme i prostora možda bio isplativ. Još jedan je preduvjet, a to je – nešto skuplje ulaznice.