Jučer izabrani predsjednik britanske Laburističke stranke bio je član hrvatskog pravnog tima u tužbi Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde. Na tom mjestu naslijeđuje Jeremyja Corbyna – piše Tomislav Krasnec i suprotstavlja njegov detalj iz biografije onom Borisa Johnsona koji je svojedobno ugodno čavrljao sa Arkanom za intervju.

Ekonomija je bila u kolapsu. Kreditni rejting u smeću. O bolesti se nije smjelo govoriti. Izazivao je zgražanje neuračunljivim izjavama i još gorim postupcima. Ratovao je s građanima, novinarima i kritičarima. Naveliko se raspredalo o njegovu i obiteljskom bogatstvu. Cvjetali su kriminal i korupcija, mafija je dobila krila. Grozničavo se držao za vlast. Tako je izgledala Hrvatska u zadnjim godinama i mjesecima vladavine Franje Tuđmana. A tako otprilike izgleda Zagreb u zadnjim godinama i mjesecima vladavine Milana Bandića – piše Tomislav Klauški za 24 sata.

Kakvo je mišljenje o korona stožeru u Srbiji dočarava Svetislav Basara u svojoj kolumni od 2. aprila: Namestih se prekjuče u 15.00 h pred televizor da pogledam konferenciju za štampu kriznog štaba i umesto konferencije videh – krizu štaba. Onaj vazda indisponirani dr Stevanović saopšti brojke obolelih i umrlih u „najgorem danu“, mrzovoljno reče da je to zato što neodgovorni elementi „ne poštuju preporuke“, krizne štablije potom pokupiše artije i demonstrativno napustiše konferenciju ostavljajući zabezeknute novinare bez odgovora… A ima još jedan dio za citirati: Uzdanje u efikasnost srpske policije i vojske u pogledu ozbiljnosti je ravna početnoj sprdačini sa epidemijom i posledica je ovdašnjeg hroničnog nepoznavanja dubinskog smisla države čija moć kontrole ne počiva na pendreku i oružju nego na pristanku građana da budu kontrolisani. Kada taj pristanak iz ovog ili onog razloga bude povučen – a povlači se konsenzusom u dubinama kolektivnog nesvesnog – onda se građani pretvaraju u rulju. Bilo bi dobro da zgrada Federacije i Krizni štab porazmisle o tome.

Čim su vlasti najavile uvođenje mjera, bio nam je jasan razvoj događaja. Shvatli smo da će ovo stanje da traje, da će biti potrebno ljudima pružiti neki vid zanimacije, zabave i načina da međusobno komuniciraju. I mi sami smo navikli da sviramo i čudno bismo se osjećali da ne sviramo mjesecima. Tako smo došli na ideju da radimo sedmični Quarantine Show – priča Brano Jakubović je frontmen BiH sastava Dubioza kolektiv. Svakog ponedjeljka u 20:30. Al Jazeera

Odluka o ublažavanju epidemioloških mjera koja će se prije ili kasnije morati donijeti bit će ekstremno teška i u sebi će sadržavati veliki udio moralnog hazarda. Oni koji će tu odluku donijeti na sebe preuzimaju veliku odgovornost. Želimo li spriječiti gospodarski kolaps, u jednom trenutku trebat će omogućiti normalizaciju ekonomskog života. Za odmrzavanje ekonomskih aktivnosti morali bismo znatno modificirati i ublažiti restrikcije koje su u Hrvatskoj zaustavile eksponencijalni rast broj zaraženih – piše Gojko Drljača za Jutarnji.

• Tomislav Čadež, Dnevnik samoizoliranog intelektualca: Na tržnici je sve ovo s koronom počelo, na tržnici će i završiti (Jutarnji)
• Južnokorejske crkve uvele drive-in mise (Jutarnji)
• Policija prekinula misu kod Splita, vjerni se počeli skupljati na blagdan Cvjetnice (Net.hr)
• Hrvati u New Yorku: Ovo je grad duhova, čuju se samo sirene hitne pomoći (Večernji)
• Gari Cappelli dao intervju nade za građane ovisne o turizmu: Privatnike ćemo osloboditi svih davanja (Slobodna)
• Coronavirus Greatest Hits, 139 pjesama dosad (Forum.hr)

Između ostalog, ravnateljica Klinike dr. Fran Mihaljević komentirala je i suradnike u stožeru: Ministra zdravstva Vilija Beroša sam uzpoznala još dok je bio pomoćnik ministra zdravstva i oduševio me već tada. Kao pravi neurokirurg je znao pomoći da se problemi riješe. Ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića sam upoznala ovdje i impresionirana sam njegovim organizacijskim sposobnostima i mogućnošću da sagleda cijelu strategiju… HRT

Hvala svima koji nas čuvaju. Poster je napravila @IssaArts. pic.twitter.com/onXB1z6kXg

— Koronavirus.hr (@koronavirus_hr) March 30, 2020

Da, istina je: ovaj nepoznati neprijatelj i kriza neviđenih razmjera i brzine Europu su u početku zatekli donekle nespremnu. Još uvijek osjećamo posljedice tog kasnog početka. No Europa je danas čvrsto na nogama, ujedinjena neizmjernim suosjećanjem. U posljednjih smo nekoliko tjedana svjedočili da se umirovljeni liječnici i medicinske sestre javljaju na dužnost, a milijuni volontera čine sve što je u njihovoj moći da pomognu. Restorani dostavljaju obroke iscrpljenom medicinskom osoblju, modne kuće izrađuju bolničke kute, a proizvođači automobila proizvode respiratore. Ta je solidarnost zarazna – i temelj je naše Unije. Zahvaljujući tom poticaju, prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam… Popustili smo proračunska pravila kako bi nacionalna sredstva i sredstva EU-a mogla brzo doći do onih kojima su potrebna. To je institucijama EU-a i državama članicama omogućilo da stave na raspolaganje 2,8 bilijuna eura za borbu protiv krize, što je najveći takav iznos u svijetu… – piše Ursula von der Leyen. Cijeli tekst

Yanis Varoufakis bivši grčki ministar financija, ekonomist i filozof

pic.twitter.com/cpe5ibnY6J

— Yanis Varoufakis (@yanisvaroufakis) April 4, 2020

“U 24 sata u Hrvatskoj imamo 56 novih bolesnika s COVID-19 infekcijom što ukazuje da je sada 1182 bolesnika. Do sada je obavljeno 10.840 testiranja, u 24 sata 1014 testiranja. Preminule su tri osobe, jedna u Zadru, jedna u Osijeku i jedna u Dubrovniku. U Osijeku je preminuo 82-godišnji pacijent, dok je pacijent u Zadru imao 88 godina. Pacijent iz Osijeka bio je onkološki pacijent, dok je pacijent iz Zadra bio kronični bolesnik. Pacijent iza Dubrovnika ima je 85 godina i bio je na intenzivnoj njezi”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. Opširnije

Bizarno je da i danas koristi pisaću mašinu, nema pojma o kompjutorima i ne zna što je to word processor, a kanale na televizoru mora mu promijeniti supruga Soon-Yi… – piše Nenad Polimac u svojoj opširnoj recenziji za Jutarnji u kojoj zapravo prepričava cijelu knjigu, tako da nakon njegovog sažetka imate dojam da ste knjigu pročitali i da nema potrebe čitati ju. Zaključili bismo da je njome prilično impresioniran, mada to nigdje direktno ne kaže, toliko da se naslov knjige sjetio spomenuti tek u drugom dijelu članka. Allenovu autobiografiju možete kupiti na Amazonu gdje možete pročitati i sample iz knjige.

Nemate para? Naštampajte koliko vam treba… pic.twitter.com/JZVvKkzZR2

— Ja Zmaj (@jazmaj1) April 3, 2020

Ministarstvo financija pribavilo je prvih šest od 65 milijardi kuna, koliko će iduća tri mjeseca država morati posuditi za funkcioniranje hladnog pogona, otplatu 20 milijardi kuna starog duga te pokriće osnovnih troškova: plaća, mirovina, socijalnih davanja, pojačanih izdataka u zdravstvu i ostalim javnim službama koje se nalaze na prvoj liniji obrane od koronavirusa. Ministar financija Zdravko Marić će novac najprije tražiti na domaćem tržištu, kod banaka te mirovinskih i investicijskih fondova. Ekonomist Lovrinčević kaže da ta brojka nije konačna te da joj treba pribrojiti još 10-ak milijardi, koliko će se morati zadužiti lokalne jedinice i javna poduzeća. 24 sata

Hannity. Rush. Dobbs. Ingraham. Pirro. Nunes. Tammy. Geraldo. Doocy. Hegseth. Schlapp. Siegel. Watters. Dr. Drew. Henry. Ainsley. Gaetz. Inhofe. Pence. Kudlow. Conway. Trump.

Today, we salute the Heroes of the Pandumbic. pic.twitter.com/35WLDgoHcf

— The Daily Show (@TheDailyShow) April 3, 2020

• Potresna pisma hrvatskih liječnika iz New Yorka: “Ponestaje nam svega, pa i sedativa za pacijente na respiratorima” (Jutarnji)
• Četiri stručnjaka objašnjavaju opasnosti neaktivnog života i daju savjete kako to spriječiti ili barem usporiti (Jutarnji)
• Donald Trump natjerao zdravstvene dužnosnike da za liječenje koronavirusa preporuče lijekove koji nisu testirani za to (Dnevnik.hr)
• Srećko Horvat: Ovo što nam se događa ništa je prema onome što slijedi i zato se nemojmo distancirati, nego se držimo zajedno (Slobodna)
• Puljani se dosjetili (a Bandić nije): Adventske kućice koriste za otvaranje tržnice (Slobodna)

U Ninčevićima je taj Josip, čini se, važan svetac, tako važan da nije dolazilo u obzir da župnik, poput svih drugih, zaključa crkvu i na vrata stavi kratku obavijest “Bog vas blagoslovio, ajte ća”. Misa koja se održala u trenutku kad se nije smjela održati, kad su se svi razumni zaključali, bila je, otkrilo se kasnije, rasadnik koronavirusa… Bila je naposljetku, luđa od svih, časna u Hercegovini, koja je zaboravila da je bila u Italiji. Bezbrižno je landrala po zavičaju, navratila u roditelja na ručak, u prijateljice na večeru, popila u jednom samostanu kavu, u drugome rakijicu, u jednu riječ, misionarski se potrudila s koronavirusom… Nitko nikome, još jednom da naglasimo, u ovim teškim trenucima ne smije ništa zamjeriti. Svi smo jednako pogođeni i svima zaraženima želimo potpun i brz oporavak, ali je stvarno bez veze da se neodgovorne pojedince stalno optužuje za bježanje iz samoizolacije i karantene, a da ni ministar Beroš ni ministar Božinović baš ni jednom nisu spomenuli nemale zasluge klera u širenju zaraze – piše Ante Tomić za Jutarnji.

Tužilaštvo ulaže maksimalne napore u procesuiranju lica koja krše mere Vlade vezano za sprečavanje širenja zaraze. Nastavićemo da svi oni koji su izvršili krivično delo nepostupanje po zdravstvenim propisima za vreme izolacije budu najstožije kažnjeni – rekao je za Blic Ivan Konatar, osnovni javni tužilac u Mladenovcu. Za ovo krivično delo maksimalna kazna je tri godina zatvora.

Male su šanse da se u recesiji koja slijedi kulturna produkcija vrati na staru situaciju, ma koliko loša bila. Ako nas sudbina novina ičemu uči, ulaganje će biti još manje, a prodaja će ići još teže. Posljedica bi mogla biti samoukinuće većine djelatnosti ili, pak, teški amaterizam. Očuvati demokraciju neće biti nimalo lako. Jednom na koljenima, kultura neće tek tako stati ponovo na noge u osiromašenoj državi i siromašnom društvu. Tek će se vidjeti koliko je virus nagrizao i njeno tkivo – piše Slavenka Drakulić za Jutarnji.

Puno je manifestacija psihološkog opsadnog stanja koje su nalik onima iz 1991. No, postoji jedna od njih koja mi se čini najopasnijom, najnečovječnijom i ljudski najpogubnijom, a frapantno me podsjeća na prvu ratnu godinu. To je traženje unutrašnjih neprijatelja. Neki obrasci ponašanja koje pamtimo iz antisnajperističke histerije zloćudno se ponavljaju danas – piše Jurica Pavičić za Jutarnji.