Na ovogodišnjem otvorenju izložbe “Plati i nosi”, na kojoj izlažu studenti Likovne akademije bilo je teško kretati se od količine ljudi. Ne čudi interes publike jer je na izložbi moguće razgovarati s autorima, dogovoriti cijenu i vratiti se kući s vrijednom umjetninom. Cijene se kreću od 100 do 10.000 kuna. Inicijativu da se izložba preseli u HDLU pokrenuo je kolekcionar Tomislav Vuić.
Samo 91 minutu nakon što je 25. rujna Donald Trump završio razgovor s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskyjem, Ured za održavanje i budžet Bijele kuće poslao je e-mail Pentagonu u kojem traži da se zaustavi distribucija vojne pomoći Ukrajini. Objavu maila tražio je američki Centar za javni integritet u skladu s pravom na pristup informacijama.
Za dva tjedna Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom, što znači da će morati biti uključena u pregovore o Brexitu, a u svibnju se u Zagrebu održava i summit o Zapadnom Balkanu. Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski diplomat Damir Grubiša kaže da na primjeru BiH propada ili prolazi ‘utopijski’ projekt EU, no sumnja da će Hrvatska ući u konflikt s Francuskom i Njemačkom. Stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo Goran Bandov ističe Brexit i financijski okvir kao prioritete predsjedanja, a glavni urednik portala Euroactiv.hr Željko Trkanjec predviđa razdvajanje Sjeverne Makedonije i Albanije u pregovorima. Al Jazeera
Glazbeni kritičar Jutarnjeg Aleksandar Dragaš odabrao je sedamdeset najboljih svjetskih i dvadeset najboljih hrvatskih albuma u godini na izmaku. Na stranoj listi su se, između ostalih, našli ‘Ghosteen’ Nicka Cavea, ‘Western Stars’ Brucea Springsteena, ‘Eton Alive’ Sleaford Modsa i ‘Colorado’ Neila Younga, a domaću predvodi J.R. August s albumom Dangeouros Waters.
Predrag Koraksić Corax bio je noćna mora Slobodanu Miloševiću i Miri Marković, a posljednjih godina njegovu angažiranu političku karikaturu inspirira i Aleksandar Vučić. Prvu karikaturu objavio je davne 1950., u vrijeme Informbiroa i kad Titovog razlaza sa Staljinom. Al Jazeera donosi razgovor s ovim istaknutim umjetnikom, koji kaže da se dobar karikaturist rađa.
“Ne vjerujem u koncept školstva u kojem su u šestom ili osmom razredu neki ‘naprosto’ odlični, a neki ‘naprosto’ dovoljnaši, a da se u obzir ne uzimaju eksterne varijable, od šikljanja testosterona i broja knjiga u kući, pa do kapitala i novca uloženog u repeticije. Moj pogled na školstvo, priznajem, neskriveno je ideološki. Ali, takav je i onaj kolege Mazzocca, samo što je on to nesklon priznati bilo sebi, bilo nama”, odgovara Jurica Pavičić.
Iz Gazproma su priopćili da ta ruska tvrtka pristaje platiti 2,9 milijardi dolara ukrajinskoj plinskoj tvrtki Naftogazu kako bi prekinula dugotrajan spor na međunarodnom sudu. Iznos je sukladan odluci arbitražnog suda u Stockholmu iz veljače 2018. godine. Moskva i Kijev su proteklog tjedna postigli dogovor o produljenju tranzita ruskog plina u Europu preko Ukrajine.
“Jergović najdubljom etičkom zabrinutošću i posvećenom, delikatnom kujundžijskom estetikom, ispisuje fragilni ep o tetoviranim dušama. I svim paklenim naslagama blatnih i krvavih zabluda koje se tim dušama nemilice kockaju, troše ih, žderu i mrcvare”, piše Davor Špišić o novom romanu Miljenka Jergovića ‘Herkul’, satiri usmjerenoj protiv svakog fašizma i nacionalizma.
“Pamtite svakako slavni govor Vlade Gotovca iz ljeta 1991. pred zgradom Komande Pete vojne oblasti kad je Blagoja Adžića i Veljka Kadijevića nazvao generalskim strašilima. E, vidite, upravo su to postali Mile Ćuk, Marinko Krešić, Ivan Kapular, Ivan Tolj, namrštena generalska strašila. Predstavljaju se osloboditeljima, a mašu batinom i zazivaju diktaturu u kojoj će biti strogo propisano što se smije, a što ne smije pjevati”, piše Ante Tomić za Jutarnji.
U HTV-ovoj Temi dana gostovao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Na kritike da Hrvatska žuri s uvođenjem eura, Vujčić je odgoorio da”ne da žurimo, nego kasnimo, kao što smo kasnili s procesom ulaska u EU”. Dodao je kako svi koji su uveli euro su zadovoljni time, smatra da je to za nas dobro jer smo zemlja koja će zbog značajnog udjela turizma najviše profitirati od ulaska u eurozonu.
“Crkveni sabor koji je u subotu, 21. decembra 2019. organizovao u Nikšiću Amfilohije je zamislio kao snažan, ako ne fatalan udarac koji će crnogorsku vlast spriječiti da usvoji zakon o vjerskim zajednicama kojem se Srpska pravoslavna crkva protivi. Ipak: ne, nije to bilo to. Ako čitate beogradsku ili podgoričku štampu pod kontrolom Beograda i Moskve, na Amfilohijevom mitingu bilo je barem 20 hiljada, šta dvadeset, pedeset, šta pedeset, sto – ma pola miliona ljudi” – Andrej Nikolaidis, Al Jazeera.
“Ovdje se nakon svake kampanje pokaže da je novo ili drugačije najrjeđa pojava na hrvatskom političkom nebu. Čak i kada se netko okiti pridjevom „novo“, da li zbog lica, retorike ili vica, časkom se pokaže kako je opet riječ o starom vinu u novim bocama. Najčešće se radi o nekoj prepakiranoj ideji koja se svodi na pitanja kome i kako u javnom sektoru pogodovati, za koja se radna mjesta ogrebati, kako još više domaćeg ili europskog novca poreznih obveznika potrošiti” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.
U Poljskoj je prodano više od milijun primjeraka knjige Olge Tokarczuk nakon što joj je Švedska akademija odlučila dodijeliti Nobelovu nagradu za književnost. U zemlji sa 38 milijuna stanovnika, interes za njene knjige je ogroman. Nobelovka je često na meti nacionalističkih konzervativaca na vlasti jer je lijeve proeuropske orijentacije, vegetarijanka i ekološka aktivistica.
Sud u Njemačkoj je proglasio Uber ilegalnim, nakon što je presuđeno da američka kompanija nema potrebne dozvole da bi se bavila prijevozom građana. Prošlog mjeseca je Uber zabranjen u Londonu pod optužbom za nesigurnost putnika. Zabranili su ga i u Copenhagenu te u Mađarskoj. Nakon ove presude, iz tvrtke su najavili promjene u načinu rada u Njemaačkoj i moguću žalbu.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja upozorio je na niz nepravilnosti u vezi s proglašenjem Hrvatskih studija fakultetom, što se dogodilo prošlog tjedna. Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku kojom Hrvatske studije pretvara u fakultet, no da bi on mogao djelovati, mora biti upisan u sudski registar. To je zasad nemoguće jer Senat još nije dostavio odluku Ministarstvu znanosti ni zatražio suglasnost. Prije dvije godine su Hrvatski studiji pod sumnjom u nepravilnosti iz sveučilišnog centra postali sveučilišni odjel.
Španjolski Vrhovni sud donio presudu u korist mjere kojom će se snižavati plaće najmanje produktivnim državnim službenicima. Španjolska je poznata kao zemlja u kojoj je mnogim mladim ljudima cilj raditi u državnom sektoru, a mnogi državni posao vide kao ostvarenje sna. Prosječno radno vrijeme državnih službenika u Španjolskoj je od 9:00 do 14:30 sati, a plaće su iznad prosjeka. Al Jazeera