12/06/2019 - Monitor.hr
12.06.2019. (23:30)

Najgori toplinski udar ikad u Indiji, izmjeren 51°C. Umrlo najmanje 36 ljudi

Glavni grad Indije Delhi zabilježio je temperaturu od 48 Celzijevih stupnjeva, što je najviša ikada izmjerena temperatura u tom gradu, dok je u Churuu, gradu u sjeverozapadnoj državi Rajasthan, temperatura dosegnula čak 51 stupanj. Ovo je najgori toplinski udar dosad. Tijekom 2015., kada je od vrućina umrlo 2.000 ljudi, toplinski val je bio zabilježen u devet zemalja, a sada se procjenjuje na njih 23. Index

12.06.2019. (22:00)

Jeftin novac

Zadužili smo se za 1,5 milijardi eura, najpovoljnije do sada

Ministarstvo financija RH je danas uspješno izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura, dospijeća 2029. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,125 posto, a ostvareni prinos 1,324 posto. Novim izdanjem refinancirat će se dolarska obveznica koja dospijeva u studenome. N1

12.06.2019. (21:00)

Klauški: Veliki domoljubi u bijegu, povodom Mamića

Ljubav prema domovini oduvijek se mjerila stupnjem koristi koju neki domoljub može iz te svoje domovine iscijediti. Jesu li to MOL-ovi milijuni ili Dinamovi milijuni ili Agrokorovi milijuni, jesu li to dvorci i računi, političke fotelje i poslovna carstva, je li to zaštita od kaznenog progona ili pošteda od poreza… Domovina je tamo gdje leži najveća korist – piše Tomislav Klauški za 24 sata

12.06.2019. (20:00)

Andrassy: Zašto curice danas izgledaju kao da imaju 40 godina?

Da mi je netko u sedmom razredu rekao da ću svaki tjedan pisat malo bezobrazniju verziju zadaćnice i da će se ono što pišem čitat na plaži, ne bi mu vjerovala. Nego, neki dan sam pronašla svoju sliku iz šestog razreda. Potresna je – točno onakva kakva treba bit. Ništa bolje nije ni sa šesnaest… – piše Andrea Andrassy svoj tijek misli za 24 sata i otkriva kako je izgledala kao vrlo mlada umjetnica.

12.06.2019. (19:30)

Clinton odlikovan na Kosovu na 20. obljetnicu povlačenja srpskih snaga

Bill Clinton je primajući odlikovanje rekao: “Kosovo je primjer demokracije i odlučnosti da pokaže kako na mirnom suživotu sa susjedima mora raditi svaka zemlja, mala i velika. Uvijek ću se ponositi time što sam bio predsjednik kada vam je trebao netko tko će reći ‘dosta je etničkih čišćenja, dosta je protjerivanja ljudi iz njihova doma, dosta je ubijanja civila’.”

12.06.2019. (17:30)

Hasanefendić: Opet smo osjetili strast

Doista mogu reći da mi je drago kad zapazim reakcije publike na nove pjesme poput ‘Za malo nježnosti’ i Otkud ti pravo. Pljesak nakon tih pjesama je baš jak i imam dojam da pozorno slušaju. Da nam je to samo posao, odavno bismo ga se ostavili, da nam to više nije gušt upalio bi nam se alarm, ali nakon pauze od nekoliko godina, kad smo se ‘samoraspustili’, javila nam se strast i želja da se opet nadmećemo sa samima sobom i s drugima – priča Husein Hasanefendić u intervju za Jutarnji koji je napravio Aleksandar Dragaš.

12.06.2019. (16:00)

Markovina: Opomena pred otkaz ili je li moguće u hrvatskom društvu slobodno govoriti o povijesti, osobito o Domovinskom ratu?

Formalno i pravno je moguće, ali realno nije i to znamo svi. Neovisno o tome koji razlozi leže u pozadini odluke da se rat i njegova mitologija stalno održavaju živima, kao da se jučer, a ne prije skoro četvrt stoljeća okončao, posve je sigurno da su politički… Ono što pak jeste neočekivano jest to da aktualna paradigma koja je uspostavljena u devedesetima i održava se neovisno o tome tko je formalno na vlasti, očito ništa nije naučila iz raspada socijalističke ideologije i potpune destrukcije vrijednosti antifašističke borbe koja se odvija u posljednjih trideset godina. Nevjerovatno je zapravo kako su odgovorni apsolutno uvjereni u to da će iste metode (‘Titovim stazama revolucije’) polučiti drukčiji rezultat – piše Dragan Markovina za Telegram. (Post za opomenu)

12.06.2019. (15:30)

Postoji ono za što znaš riječ

Rječnik sretnih riječi

Jezici drugih kultura imaju svoje vlastite nazive sreće za koje možda nemamo direktan ekvivalent. Može li razumijevanje drugih koncepata sreće i blagostanja uvesti u našu svijest njihovo postojanje. Positive Lexicography Project nastoji popisati strane izraze za sreću koje nemaju direktni engleski prijevod. Evo jedne “mamihlapinatapei” – pogled bez riječi između dvije osobe pun značenja koje bi željele nešto, ali su neodlučne započeti prvi korak. New Yorker

12.06.2019. (13:00)

Društvo hrvatskih filmskih redatelja bojkotira pulski filmski festival jer ne razumije svoju ulogu u životu hrvatskoga filma

Zbog “nezadovoljavajućeg odnosa” s Pulskim filmskim festivalom i u dogovoru s obitelji Šovagović, Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) odlučilo je Nagradu “Fabijan Šovagović” ne dodijeliti na tom, nego na festivalu u Vukovaru, a dobitnica je Inge Appelt. U priopćenju DHFR stoji: DHFR već dugo upozorava na nezadovoljavajući odnos Pulskog filmskog festivala prema hrvatskim filmskim autorima, stvaraocima i profesionalcima. Umjesto da bude mjesto okupljanja hrvatskih filmskih profesionalaca, mjesto razmjene i razgovora o problemima, planovima i razvoju hrvatske kinematografije te njezine stručne valorizacije u europskom i svjetskom kontekstu, Pulski filmski festival je, unatoč izdašnom budžetu, slabo organizirana priredba čije vodstvo ne razumije svoju ulogu u životu hrvatskoga filma… Priopćenje DHFR

12.06.2019. (12:30)

Milana Vuković Runjić nova je šefica zagrebačkog Ureda za kulturu

Gradski proračun za kulturu je preko sedam posto u odnosu na državni od jedan posto. Mi kulturnjaci ne živimo više onako teško kao što je Matoš nekoć živio u Parizu. Kaže Garcia Marques “tko može napisati roman može činiti što god želi” – zbori u Vijestima iz kulture Milana Vuković Runjić. HRT 

12.06.2019. (11:30)

Jergović: Uloga štakora i kljusadi u investicijskom preporodu Zagreba

Kljusinama se, dakle, gradonačelniku čine konji koje gledamo dok prolazimo pokraj hipodroma. A kako je on toliko puta izabran i potvrđen od većine građana, njegovim očima možete vjerovati više nego svojim vlastitim. Bolje će vam tako biti, jer će se nastavak priče odviti po njegovoj, a ne po vašoj volji. I još ćete zaboraviti da ste imali neku volju… Zagreb/Beograd na vodi je po definiciji svojoj nezaustavljiv. Kao agresivni, invazivni Manhattan na mozgu – piše Miljenko Jergović za Jutarnji (i svoj jergović.com)

12.06.2019. (11:00)

Tema dana: Velika potreba za ICT stručnjacima

Istraživanje je pokazalo da ICT stručnjaci u Hrvatskoj imaju najmanje potrebe za odlazak, zato što je omjer života i posla na jako visokoj razini. Plaće su konkurentne, ali ono što nas muči su nameti, istaknuo je Hrvoje Balen. HRT

12.06.2019. (10:00)

Basara: Kosovski Černobil

I Svetislav Basara je odgledao Černobil i on je jasno vidio metaforu: Za cenjeni srpski publikum serija Černobil bi mogla biti poučna iz sasvim neatomskih i nekatastrofičnih razloga, ponajpre zato što je ovdašnji mentalitet vrlo sličan sovjetskom, koji je, uzgred, glavni krivac što je reaktor eksplodirao, iako je to – kako je tvrdila SSSR-ova propaganda – bilo apsolutno nemoguće. Pa da vidimo, koje su značajke tog mentaliteta. Značajka 1. Neke stvari se nikada ne mogu (niti smeju) dogoditi. 2. ako se ipak dogode, onda se (zvanično) smatra da se nisu dogodile. 3. ako stvar koja se, uprkos neverovatnosti, nekim slučajem dogodila postane isuviše očigledna da se više ne može poricati, onda se kreće u traganje za krivcem. Koje završava tako što se krivica svali na pogrešnu osobu. Pa gde su tu sličnosti, možda se pitate. Eh, gde su. Napišite Kosovo umesto Černobil sve će vam biti jasno.

12.06.2019. (09:30)

Dežulović: Imbecili, debili i Černobili

Ja, recimo, nisam ni shvaćao da se “Černobil” može čitati ikako drugačije nego kao obdukcija bezumnog totalitarnog sustava koji cijeli počiva na laži. Ukratko, serija o suvremenoj Hrvatskoj. Ako je, naime, distopija o černobilskoj katastrofi priča o čudovišnom sustavu sazdanom na konceptu partijske poslušnosti i političke podobnosti ispred razuma i struke – a jest – onda vam nema druge nego pogledati tu seriju ponovo, iz tog ključa: to je, drugovi i drugarice, serija o sovjetskoj Hrvatskoj. Priča je to o HDZ-ovoj Hrvatskoj od prve epizode, kad se u podzemnom skloništu u Černobilu nakon eksplozije okuplja lokalni partijski komitet… – iščitava razine HBO hit serije Boris Dežulović u novoj kolumni za N1.

12.06.2019. (08:30)

Navodno samo 2 posto ljudi je uspješno riješilo ovu zagonetku – probajte vi

Zagonetku je osmislio Albert Einstein 1930. godine, a dosad ju je uspjelo riješiti samo dva posto ljudi. Nema nikakvih skrivenih trikova, a bazira se samo na logici. U ulici se nalazi pet kuća obojenih u pet različitih boja. U svakoj kući živi jedan čovjek drugačije nacionalnosti. Svaki od njih pije neko piće, puši određenu marku cigareta i ima kućnog ljubimca. Niti jedan od njih ne pije istu vrstu pića, ne puši istu marku cigareta i nema istog ljubimca. Na temelju donjih podataka treba otkriti: Tko ima ribu za ljubimca?

  • Britanac živi u crvenoj kući.
  • Šveđanin ima psa za ljubimca.
  • Danac pije čaj.
  • Zelena kuća nalazi se s lijeve strane bijele kuće.
  • Vlasnik zelene kuće pije kavu.
  • Vlasnik koji puši Pal Mal ima ptice za ljubimce.
  • Stanovnik žute kuće puši Dunhill.
  • Čovjek koji živi u kući u sredini pije mlijeko.
  • Norvežanin živi u prvoj kući.
  • Vlasnik koji puši Blends živi pokraj kuće čiji vlasnik ima mačku.
  • Čovjek koji ima konja živi pokraj čovjeka koji puši Dunhill.
  • Čovjek koji puši marku cigareta Bluemaster pije pivo.
  • Nijemac puši marku cigareta Prince.
  • Norvežanin živi pokraj plave kuće.
  • Čovjek koji puši Blends živi pokraj čovjeka koji pije vodu.

Odgovor