Sasvim u skladu sa svojim imenom Partibrejkersi su na najbolji način okončali četvrodnevni Zagreb Beer Fest tulum na Trgu Franje Tuđmana. I frontmenu benda Zoranu Kostiću Canetu se cijela stvar svidjela pa je rekao da se nada da će postati tradicionalna i da će aplicirati za državljanstvo. Ono što pokušavam, Mesečeva kći, Kreni prema meni, Tako je teško bez tebe…

I opet novi dobar tekst Igora Rudana u Večernjem: “Matične stanice iz embrija više nisu potrebne. Iz specijaliziranih stanica vlastitog organizma moguće je danas dobiti inducirane matične stanice. Svaka se takva stanica zatim može potaknuti na izrastanje u nov, klonirani ljudski organizam, ili pak bilo koji njegov dio – organ ili tkivo. Uz to, danas već možemo genetskim inženjeringom namjerno izmijeniti vlastitu genetsku uputu, stvarajući zalihe poboljšanih rezervnih organa… Neki misle kako će kloniranje unaprijeđenih verzija vlastitih organa započeti već ubrzo, te će vremenom postati općeprihvaćeno, kao što je bila i umjetna oplodnja, dok se drugi snažno protive takvoj vrsti napretka”.

Oko 10.000 ljudi u Sloveniji ima svoje košnice, što je deset puta više pčelara po glavi stanovnika od Španjolske, vodećeg europskog proizvođača meda. Pčelarstvo je njegovana nacionalna tradicija u Sloveniji, gdje se živopisne košnice mogu vidjeti načičkane na poljima, na rubovima šuma, u vrtovima i na krovovima. Slovenac je napisao i prvi moderni priručnik o pčelarstvu – Anton Janša (1734.-1773.), rođen na današnji dan, koji je i Svjetski dan pčela (na slovenskom se kaže čebel). T-Portal

“Tako je zagrebačko Sveučilište ovih dana dodijelilo počasni doktorat nikom drugom doli Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a Bosne i Hercegovine. Politički líder većine Hrvata u BiH te jedan od trojice neodgovornih etničkih vođa koji u ovom trenutku BiH drže na centimetar od novog rata, postao je 15. svibnja ove godine 99. doktor znanosti honoris causa najvećeg hrvatskog sveučilišta, sveučilišta na kojem sam – kako je došlo, uskoro će me sram biti priznati – eto, diplomirao i doktorirao i ja.” – osvrnuo se gnjevno na šokantnu dodjelu priznanja Jurica Pavičić. “Ta institucija – institucija koja bi morala biti razvojni motor, vodeći autoritet u argumentiranoj raspravi – u međuvremenu se u eri Damira Borasa pretvorila u freak show.”. Jutarnji

Dijana Pleština, udovica Ivice Račana, o razlozima izlaska iz SDP-a i svemu ostalome u dugom intervjuu

“Negdje treba u programsku shemu ubaciti i sadržaje uređene za one gledatelje za koje se pretpostavlja da često ni fizički ne mogu umaći televizijskom ekranu”, piše Tomislav Čadež o HRT-ovoj emisiji ‘Treća dob’ – “trebaš biti ili nepokretan ili filozof da izdržiš egzistencijalnu nelagodu koju izaziva ova emisija i da dočekaš njezin konac. A traje svega dvadeset minuta”. Ovdje arhiva emisija.

New York Times ima zanimljivi članak o “centru za brisanje” u Berlinu gdje 1.200 ljudi sjedi i briše zabranjene sadržaje s Facebooka, od terorističke propagande, preko nacističkih simbola do zlostavljanja djece. Nitko od njih nije zapravo zaposlen u Facebooku, nego su kooperanti, svi su potpisali ugovor o tajnosti, a na raspolaganju su im 7 dana u tjednu specijalisti za traumu. Times naglašava da je upravo Njemačka postala laboratorij za pitanje kako i treba li uopće regulirati najveću svjetsku socijalnu mrežu, odnosno da je službeni Berlin postao de facto regulator pitanja slobode govora na Internetu, a njihov zakon donesen 1. siječnja pomno prate i druge drave. Usto, 25. svibnja na snagu stupa GDPR, novi pravilnik o privatnosti na Internetu. Ovako njemački državni tajnik Gerd Billen analizira pitanje društvenih mreža i slobodu govora na Internetu: “Njima su podaci sirovi materijal na kojem zarađuju. Nama je zaštita podataka fundamentalno pravo koje podupire naše demokratske institucije”.

Bez dubljih uvida u lokalne procese Chomsky je svoje političko mišljenje uvijek gradio na jednoj vrsti teorijskog deduktivizma, pa je značenje svih pojedinačnih slučajeva prilagođavao tezama svoje antiimperijalističke teorije. U tom smislu pravio je greške u davanju sudova o zbivanjima na području bivše Jugoslavije – piše al Jazeera o novoj knjizi Noama Chomskog Yugoslavia: Peace, War, and Dissolution (‘Jugoslavija: Mir, rat i raspad’).

Ako od donošenja rješenja o ovrsi djeteta prođe više od godinu dana, a ona se ne provede, sud mora provesti novo vještačenje djeteta, a ako to vještačenje pokaže da je dijete u tom periodu “sraslo u okolinu u kojoj živi” ovrha se odgađa – stoji u izmjena pravilnika o prisilnom oduzimanju i predaje djeteta, što je upravo u javnoj raspravi. Konkretno, to bi moglo značiti da roditelj koji ne želi predati dijete drugom roditelju, s kojim bi po pravomoćnoj sudskoj presudi dijete trebalo živjeti, te uspije odgađati ovrhu barem godinu dana, ima velike šanse da dijete nikada ne preda drugom roditelju. Nova bi odredba mogla utjecati i na slučaj 8-godišnjeg Cesarea Avenatija, nad kojim je nova ovrha planirana za kraj lipnja ove godine. Jutarnji

Sve veći broj hrvatskih penzionera preko ovrhe ostaje bez dijelova mirovina zbog neplaćanja alimentacija djeci svoje djece, što je mnoge bacilo na prosjački štap, a neki od njih zbog svega su izgubili i vlasništvo nad jedinom nekretninom u kojoj žive, piše Slobodna. Navode nekoliko primjera: bračni par nakon smrti sina u prometnoj nesreći dobio obvezu plaćanja alimentacije za unuke voljom vlastite snahe, iako djeca imaju obiteljsku mirovinu; baki se u ime unuka sudski ovršava pola mirovine od 2.000 kuna zbog sina koji ne ispunjava svoje roditeljske obveze, a koji s njom uopće ne komunicira i živi negdje u inozemstvu; osamdesetogodišnjak plaća bivšoj snahi koja, premda živi u relativnom obilju, nastoji utjerati svaku kunu alimentacije za dvoje unuka i time se osvetiti bivšem suprugu. Umirovljenici traže promjenu ovog zakona iz 2014.

“Kako se odnositi prema hitičnosti prvog dela? Još istoga? Ponovno izmisliti točak? Nešto između? Promeniti mu suštinu, a ostaviti formu? Napraviti blagu varijaciju na temu tipa ‘isto to, samo malo drugačije’? Hajdemo reći da ‘Deadpool 2’ balansira između poslednje dve solucije i da je u konačnici ovo (još) više Marvel, a manje ‘Deadpool’ film, ako me razumete”, piše Marko Stojiljković o novom filmu o anti-super-junaku. Monitor.hr

Ma koliko me zabavio sa svojim logorejičnim protagonistom, živahnim scenariom prepunim referenci, meta-filmskih momenata i rušenja četvrtog zida, te sa osvežavajućom samostalnošću u okviru Marvelovog filmskog sveta i kompaktnim formatom od svega nešto preko 100 minuta, jedan sam od onih koji u originalnom ‘Deadpoolu’ nisu videli nešto istinski revolucionarno u svetu “superhero” filmova. Ispod te anarhično-šarene površine krila se osnova tipičnog super-herojskog filma “origins” sorte i u to se nije diralo. Pomislite na majicu sa likom Najpoznatijeg Svetskog Ikoničkog Revolucionara™ kao proizvod Poznate Kompanije™ koju su sašili radnici u nekoj zemlji trećeg sveta na rubu ili preko ruba eksploatacije. Mislim, majicu ćete nositi ako vam se sviđa (a u ‘Deadpoolu’ ima dosta toga za pohvalu), ali time nećete promeniti svet, zapravo samo ćete učvrstiti postojeće stanje.

Bilo kako bilo, ‘Deadpool’ je dobio svoj nastavak, sa jačim budžetom i u jačem terminu, te sa poznatijim rediteljem u fotelji. Ti “detalji” samo podižu očekivanja, a nastavci, posebno oni sa brojem 2, su sami po sebi problematični. Jer kako se odnositi prema hitičnosti prvog dela? Još istoga? Ponovno izmisliti točak? Nešto između? Promeniti mu suštinu, a ostaviti formu? Napraviti blagu varijaciju na temu tipa “isto to, samo malo drugačije”? Hajdemo reći da ‘Deadpool 2’ balansira između poslednje dve solucije i da je u konačnici ovo (još) više Marvel, a manje ‘Deadpool’ film, ako me razumete.

A nije da se scenaristički dvojac Rhett Reese / Paul Wernick, sada proširen na trojac glavnim glumcem Ryanom Reynoldsom koji izgleda sam sebi piše replike kao kakvu stand-up rutinu, ne trudi da učini nastavak posebnim filmom, referirajući se na njegovu porodičnu potku koja se skriva ispod ponosno iznešenog amblema R-filma (namenjenog 17+ gledaocima), ili čak ubijajući glavnog lika negde pri početku filma (referirajući se, naravno, na Logana, prošlogodišnju ozbiljnu superjunačku dramu). Ili nudeći komentar političke situacije kroz stvaranje rodno neutralne progresivne super-skupine X-Force (derivativno ime odmah biva prokazano), da ne pominjemo da se jedan od junaka u njoj zove Zeitgeist i jedina mu je mutantska osobina riganje kiseline (što je bio efekat Zeitgeist filmova i političke filozofije na mene), a Colossus (glasovnu ulogu reprizira Stefan Kapičić) je sada otvorenija ruska komunjara nego što je to bio u prvom filmu – Marxov portret mu visi sa zida. Za pohvalu je i uvođenje prve gay superhero veze – Negasonic Teenage Warhead (Hildebrand) sada ima devojku Yukio (Kutsuna) koja izgleda kao odbegla manga-heroina.

Srž obiteljske drame u filmu je pokušaj spasavanja duše jednog izmučenog klinca, Russella, odnosno Firefista (Julian Dennison iz ‘The Hunt for Wilderpeople’), mladog mutanta koji ima nameru ubiti direktora sirotišta (Marsan) koji ga sadistički muči, što će mu dati osećaj moći i pretvoriti ga u super-zlikovca (jer super-heroji ne primaju debele u svoje redove). Po njega iz budućnosti dolazi Cable (Josh Brolin u drugoj ulozi u drugom Marvel filmu u mesec dana, što biva primećeno i u scenariju), kao očiti omaž originalnom ‘Terminatoru’, sa kojim će naš naslovni junak održavati prijateljsko-neprijateljske odnose do kraja filma.

E, da, ‘Deadpool’ nam je nešto depresivan i suicidalan jer su mu ubili Vanessu (Morena Baccarin, izuzetna), pa jedva čeka da joj se pridruži. Naravno, ništa od toga ne mora biti permanentno, ali žrtvovanje jednog takvog lika sa kojim protagonista ima hemiju i ping-pong dijaloge obično osakati film. Ovde to igrom slučaja nije slučaj, jer se u X-Force pojavljuje jednako pričljiva, duhovita i bezobrazna Domino (Beetz), cura koja stvarno ima puno sreće, pa će ona uskočiti u Vanessine cipele u humorno-dijaloškom smislu, ne i u onom romantičnom. Od Reynoldsa smo navikli da mu Deadpool kao lik toliko stoji da ga sada više ne skida ni u drugim svojim filmovima, ali Zazie Beetz se može pokazati kao pravo otkrivenje filma.

Zašto idem ovako zbrda-zdola? Prvo, film se toliko oslanja na svoj zaplet da ga je teško zaobići, a isti je prilično linearno zasnovan. Drugo, kada bih nabrajao štoseve redom, samo njima bih ispunio mesečnu kvotu reči. Inače, njih baš ima, čak iako nisu svi jednako uspeli, i po tom rapidnom ispaljivanju je ‘Deadpool 2’ potpuno na liniji sa originalnim filmom. Uspeh tog pristupa, međutim, nije isti – u prvom ‘Deadpoolu’ je to sve bilo novo i sveže za pojmove superhero filma, ovde nemamo samo iskustvo ‘Deadpoola’, već i ‘Suicide Squada’ i još koječega. Opet, valja napomenuti cameo-ulogu Brada Pitta koju ćete bukvalno propustiti ako trepnete u krivom trenutku.

Opet, film nije samo prosti zbir svojih štoseva. Zanatski i formalno, ‘Deadpool 2’ je sasvim solidan kao Marvel film koji se malo poigrava sa ozbiljnošću koja se za dotični filmski univerzum podrazumeva i koji inspiraciju nalazi u starim samostalnim ili rano-franšiznim žanrovskim klasicima poput ‘Terminatora’ ili ‘Robocopa’. Međutim, kao nastavak ‘Deadpoola’ je u svojim htenjima i dometima logičan, premda ne i dovoljno srčan. Naprosto fali momentuma. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

“Planiramo maloserijsku proizvodnju transformirati u velikoserijsku, u ovom trenutku upošljavamo oko 400 ljudi, a razvijamo novi razvojno-istraživački centar koji će upošljavati preko 1000 ljudi” – kaže Mate Rimac o planovima za budućnost za Bug. Intervjuirali su ga na najvećoj europskoj developerskoj konferenciji WeAreDevelopers 2018., a kaže za auto Concept_Two da su sve za taj model razvili isključivo samo za njega – šasija, getribe, inverteri, ovjes, baterija, pogon, elektronika – te da žele proizvesti u predviđenom vremenskom periodu u 30-40 primjeraka godišnje. Dodaje da u ovom trenutku najviše rade s Renaultom, Jaguarom, Aston Martinom, Koenigseggom i Seatom te da se ne žele natjecati s prevelikom konkurencijom poput Ubera, nego da žele biti vodeći “u svojoj niši tj. u specifičnim aktivnostima autonomne sportske vožnje”.

Kamp Vala s Pelješca izabran za jedan od najboljih 20 europskih kampova po izboru Guardiana, jer ima pogled, otočiće i hridi, vinograde u zaleđu, hladovinu i šljunčanu plažu; ostali su:

• planinski kamp Le Clos du Lac u Francuskoj
• kamp Le Chant-hibou na selu, Francuska
• šumski Camping La Pointe, Francuska
• D’Olde Kamp, Nizozemska
• Landgoed de Barendon, Nizozemska
• Camping de la Cascade na slapovima u Belgiji
• Zur Mühle u Schwarzwaldu, za one što traže mir, Njemačka
• Camping Mexico, a zapravo je u Austriji, na jezeru
• Lindenhof, Švicarska
• Camping Val d’Or, Luksemburg
• Camping Carso, kod Trsta, gdje ljudi sami beru voće i povrće
• Camino de Santiago, Španjolska
• Port Massaluca, Španjolska
• Quinta dos Moinhos, Portugal
• Nature Ferie, Danska
• Fyrvapplingen Fiskecamp, Švedska
• Camp Liza na rijeci Koritnici u Sloveniji
• Camp 9 Nature Campground, Poljska
• Tartaruga Camping, Grčka

. Večernji

Google predstavio Duplex, automatski računalni sistem koji može telefonski dogovarati termine u salonu ili rezervacije u restoranu, zasad ne žele puno pričati o tome jer ne radi još najbolje, a postoje i neki etički i pravni problemčići…

Ajme kako taj čovjek uspijeva iznova i iznova dotaknuti novo dno: Donald Trump ženu dočekao iz bolnice pogrešno napisavši njeno ime "Melanie" u tweetu

Njemački dnevnik Suddeutsche Zeitung otpustio je karikaturistu Dietera Hanitzscha koji je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua prikazao u odori izraelske pobjednice Eurosonga Nette Barzilaie kako drži raketu s Davidovom zvijezdom u jednoj ruci, a u drugoj mikrofon i izgovara “dogodine u Jerusalemu” (ovdje karikatura). Kritika kaže da je ovo “antisemitske klišee”, urednik lista Wolfgang Krach rekao je da je ovo “greška”, dok Hanitzsch, koji već desetljećima radi u Suddeutscheu, kaže da je želio kritizirati Netanyahua jer je iskoristio Eurosong za svoju agendu i zloupotrijebio pobjedu izraelske pjevačice te se odbio ispričati. Al Jazeera Balkan, Reuters

11:25 Nacionalna sigurnost (5,6), Nova TV
12:16 Umorstva u Midsomeru (8,0), HTV2
13:05 Auti (7,1), RTL
13:23 Pula: More, HTV1
14:00 Nedjeljom u dva – Stephan Lupino, HTV1
14:28 Potraga za znanjem: Zemljina osjetljiva površina, HTV3
14:59 Doba života i doba smrti (7,8), HTV3
15:25 101 dalmatinac (5,7), RTL
15:37 Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine, HTV1
17:10 Rode, HTV3
17:31 Ljubav se vraća u igru (6,9), HTV1
17:40 Skup, HTV3
17:55 Košarka, PH – polufinale: KK Zadar – KK Cibona, HTV2
19:20 Ekipa za 6 (7,8), RTL
20:05 Tri muškarca Melite Žganjer (7,1), HTV1
20:05 Jane Eyre (8,4), HTV2
20:05 Romano Bolković – 1 na 1: Branko Bačić, HTV4
20:10 Tvoje lice zvuči poznato, Nova TV
20:25 Loše društvo (6,0), HTV3
20:44 Sjeverozapadni vjetar: Između legende i stvarnosti – SUDBINA, HTV1
21:00 Klopka za inspektora Callahana (7,2), HTV2
21:10 Ant-Man (7,3), RTL
21:38 Hrana – slasna znanost: Hrana na umu, HTV1
21:55 Treći format – Terry Eagleton, HTV3
23:00 Zvijer (5,6), Nova TV
23:14 Između neba i zemlje (6,9), HTV1
23:40 Dragi susjedi, RTL
23:52 Foo Fighters – Sonic Highways (8,8), HTV2
01:10 Mr. Bean na praznicima (6,4), RTL
01:49 Opaki par (8,6), HTV2
02:48 Dom Hemingway (6,2), HTV1
04:18 Žene sa šestog kata (7,1), HTV1
04:44 Žena-fantom (7,3), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Vladin povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško započeo je proces revidiranja konzultantskih ugovora koji će biti smanjeni za 30-ak posto, jer su neki poslovi već završeni, a i neke dijelove posla može odraditi manji broj ljudi. Broj od 141 savjetnika će se, dakle, smanjiti, tim za restrukturiranje, koji je od ukupno 321 milijuna kuna uprihodio 159 milijuna kuna, imat će manje ugovore, a Alix Partners imat će ugovor manji za oko 15 posto – sad dobivaju 7,5 milijuna kuna mjesečno za svoj posao, što znači da bi im se smanjilo za oko 1,1 milijun kuna. Večernji

“Njegovo ‘političko djelovanje’ i ‘položaj’ s plemenitim naslijeđem njegove obitelji nemaju baš nikakve pojedinačne veze” piše Boris Dežulović o nagradi Pravednik među narodima koju će posthumno dobiti Sabrija i Safeta Prohić, a čijem unuku Zlatku Hasanbegoviću je javno poručeno da nije dobrodošao na dodjelu nagrade. Komentira Splićanin “Hasanbegovićev naizgled šizofreni ponos za pretke koji židovsku djevojčicu spašavaju od njegovih heroja: nije on, naime, ponosan na djeda zato što je riskirajući i vlastiti život, i živote svoje obitelji zajedno sa Zlatkovom majkom, spasio jedno nevino jednogodišnje dijete od ustaških ubojica, nego zato što je pao žrtvom komunističkih”. Novosti

Intelovi čipovi do 2021. u 8 milijuna autonomnih vozila – potpisali ugovor s tajnim proizvođačem automobila iz Europe kojim se obvezao isporučiti im čipove EyeQ5 za potpuno autonomna vozila

Gmail uvodi opciju rada kada korisnik nije spojen na Internet – za aktivaciju treba otići u Settings, pronaći Offline i aktivirati Enable offline mail, kome opcija još nije proradila trebala bi uskoro

Apple je ovaj tjedan isplatio 1,5 milijardi eura poreznog duga Irskoj, od sve skupa 13 milijardi koliko kalifornijska tvrtka duguje Irskoj na ime neisplaćenih poreznih dugovanja. Isplata proizlazi iz odluke Europske komisije iz 2016. prema kojoj je Apple od 2003. do 2014. iskorištavao nelegalne porezne olakšice u Irskoj i time smanjio svoj korporativni porez za isplatu. Apple nije jedina tehnološka kompanija koja je iskoristila irski porezni sustav, a ni Irskoj se ova odluka Europske komisije ne sviđa pa su se žalili na nju. Ovo odugovlačenje se zasad pokazalo ko pogrešna strategija jer je vrijednost dolara prema euru u međuvremenu pala, a globa je izrečena u eurima, dok Apple veliki dio svoje gotovine drži u dolarima. TechCrunch

Ono što Bernardić sad predlaže meni se čini kao posljednji čin jednog nevoljnika koji je napokon spoznao svoj besmisao, osvijestio da je promašen, beznadan vođa, neizlječivo netalentiran za politiku, da nema, na koncu konca, više nijednog prijatelja i da bi to mučenje trebalo jednom zavazda prekinuti. Kad bolje pogledate, do jedan uvjet za političku eutanaziju on ispunjava, jedino nije jasno zašto bi ga čitav SDP u tome morao slijediti, ili zašto bi se u njegovo samoubojstvo uključivali glasači, štampali se milijuni listića, lijepili plakati, okupljali birački odbori i Državno izborno povjerenstvo? – piše Ante Tomić o pozivu Davora Bernardića na izbore.

Foto: Aeromiting u Velikoj Gorici – avioni, helikopteri, padobrani…

Chelsea osvojio engleski FA kup pobjedom nad Manchester Unitedom s 1-0, Mourinho ove sezone ostao bez trofeja, a kaže da su bili najbolji tim ove godine

Niko Kovač osvojio je njemački kup pobjedom u finalu protiv minhenskog Bayerna 3:1, a junak susreta bio je hrvatski napadač Ante Rebić, koji je zabio dva pogotka. Pobjeda je tim slađa što Kovač ove sezone završava posao u Eintrachtu i prelazi upravo u Bayern. Golovi su krenuli već u 11. minuti kad je Rebić u protivničkoj polovici presjekao loptu i potom s vrha kaznenog prostora zabio za vodstvo Eintrachta, Bayern je poravnao na 1:1 golom Roberta Lewandowskog u 53. minuti, Rebić u 81. iz kontranapada ponovno donosi prednost Eintrachtu, a pobjedu je potvrdio Mijat Gačinović u sudačkoj nadoknadi (90+6). Ovo je prvi trofej za Eintracht nakon 30 godina. Forum.hr je jako sretan zbog pobjede Eintrachta, a izdvajaju jedan simpatičan moment kad Gačinović prevodi novinarima na njemački što Rebić priča na hrvatskom. Sportske novosti

Japanski film Shoplifters redatelja Hirokazu Kore-Edaa osvojio je Zlatnu palmu za priču o obitelji sitnih kriminalaca koja krade po trgovinama pa na ulici pokupi djevojčicu koja je bila zlostavljana. Nagrada Grand Prix pripala je Amerikancu Spike Leeu za BlacKkKlansman, film o rasizmu, desnici i predsjedniku Donaldu Trumpu. Nagradu žirija dobio je Capharnaum Libanonke Nadine Labaki, specijalnu Zlatnu palmu dobio je francusko-švicarski redatelj Jean-Luc Godard za film Livre d’ image (‘Slikovnica’), a za režiju Poljak Pawel Pawlikowski za Hladni rat, priču o ljubavi snimljenoj u crno-bijeloj tehnici, djelomice u Splitu. Ovdje popis svih nagrađenih. Variety