11 nevjerojatnih otkrića iz fizike u 2014. - Monitor.hr
05.01.2015. (19:07)

Interstellar

11 nevjerojatnih otkrića iz fizike u 2014.

Uz pomoć visokoosjetljivih detektora čestica, nekih od najsnažnijih svjetskih lasera i dobre stare kvantne fizike, fizičari diljem svijeta protekle su godine došli do važnih spoznaja. Od otkrića eluzivnih čestica koje nastaju u središtu Sunca do teleportacije kvantnih podataka dalje nego ikad, ta su nam istraživanja pomogla da bolje razumijemo svemir i utabamo put za budućnost – kvantna računala, nuklearnu fuziju i još štošta. Kratak pregled donosi Business Insider.


Slične vijesti

11.12. (16:00)

Vrijeme leti, ali sada znamo točno koliko!

Najtočniji sat u Hrvatskoj kuca na Institutu za fiziku

Na Institutu za fiziku u Zagrebu predstavljen je Laboratorij za vrijeme i frekvenciju, koji Hrvatsku uključuje u globalni sustav Koordiniranog svjetskog vremena (UTC). Laboratorij pruža alternativu GPS signalu, ključnu za nacionalnu sigurnost i stabilnost infrastrukture. Također, razvija optički atomski sat temeljen na atomima stroncija, 10.000 puta precizniji od trenutnih standarda. Time Hrvatska postaje međunarodni partner u mjerenju vremena, omogućujući umjeravanje uređaja domaće industrije te smanjenje ovisnosti o inozemnim uslugama. Cilj: redefinicija sekunde i nova razina preciznosti u mjerenju vremena! Bug

11.12. (12:00)

Kad AI pokuca na Nobelova vrata

Nobelova nagrada za fiziku otišla pionirima neuronskih mreža

John Hopfield i Geoffrey Hinton, fizičar i “kum AI-ja”, podijelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zahvaljujući primjeni fizikalnih modela u razvoju neuronskih mreža. Hopfieldova mreža prepoznaje obrasce poput mozga, dok Hintonovi Boltzmannovi strojevi “kuhaju” rješenja u procesu simuliranog kaljenja. Njihova interdisciplinarna otkrića spojila su fiziku i AI, omogućivši napredak u znanosti i tehnologiji. Iako neki prigovaraju kako nagrada prelazi granice fizike, njihove inovacije nedvojbeno oblikuju budućnost. Zaključak? Fizika nije samo čestice – ponekad je i statistika na steroidima. tportal

09.12. (00:00)

Kako su molekule "dosadom" stvorile temelje fizike

Hrupec: Dosadna svakodnevica molekula – Kako plinovi preživljavaju bez drame

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug

19.10. (00:00)

Kada fizika postane kućni majstor i vrtlar u isto vrijeme

Prijenos topline: Od džezve do jagoda – kako nam fizika spašava dan

Toplina se prenosi na tri načina: konvekcijom, kondukcijom i radijacijom. Konvekcija uključuje kretanje fluida, poput zagrijavanja vode ili zraka, dok kondukcija podrazumijeva prijenos topline kroz nepomične dijelove materijala, kao što su zidovi. Radijacija je prijenos topline zračenjem, bez potrebe za medijem. Ovi mehanizmi objašnjavaju svakodnevne pojave poput kuhanja, grijanja prostora, pa čak i zaštite jagoda od smrzavanja. Na primjer, polijevanje jagoda vodom tijekom niskih temperatura stvara ledeni izolator koji štiti plodove od hladnoće. Dario Hrupec za Bug

03.10. (20:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

12.09. (14:00)

Atomski satovi odlaze u mirovinu – nuklearni preuzimaju smjenu

Nuklearni sat postaje stvarnost

Znanstvenici su korak bliže izradi nuklearnog sata, koji bi mogao nadmašiti preciznost atomskih satova, najpreciznijeg koncepta za mjerenje vremena trenutno. Korištenjem torija-229 i ultraljubičastog svjetla, istraživači su uspjeli pobuditi nuklearne prijelaze i povećati točnost mjerenja vremena. Nuklearni satovi, manje osjetljivi na elektromagnetske smetnje, obećavaju revoluciju u fizici, od proučavanja prostor-vremena do tamne tvari. Iako su još u razvoju, očekuje se da će nuklearni satovi postati jednostavniji i prenosiviji od atomskih, otvarajući nove mogućnosti za znanost. Index

08.09. (14:00)

Možda smo samo bug u nečijem sustavu

Prema jednoj teoriji, Svemir je velika računalna simulacija, a mi smo samo kod

Teorijski fizičari postavljaju temeljna pitanja o svemiru, pokušavajući razumjeti zašto su fizikalni zakoni upravo takvi da omogućuju postojanje života. Razmatraju kako su zakoni poput tamne energije postavljeni na način da omogućuju formiranje zvijezda i planeta, a istražuju i ideje o tome da je svemir možda računalna simulacija, konstruirana od informacija. Alternativno, postoji teorija multiverzuma, gdje naš svemir predstavlja samo jedan od beskonačnih svjetova s različitim zakonima fizike, od kojih je naš “pogodan” za život. Informacijska fizika istražuje ovaj koncept simulacije i stvarnosti iz perspektive informacija. Bug

17.08. (20:00)

Tajna je u preciznom mjerenju

Fascinantnan proboj u mjerenju vremena može promijeniti temeljne ideje o svemiru

Američki fizičari razvili su tehniku koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj nuklearnih satova koji bi bili značajno precizniji od najboljih postojećih atomskih satova. Takvo precizno mjerenje vremena trebalo bi omogućiti provjere postojećih teorija i konstanti te olakšati napredak u navigaciji i komunikaciji u dubokom svemiru. Ovo fascinantno postignuće predstavljeno je u časopisu Physical Review Letters. Nuklearni satovi trebali bi omogućiti mjerenja koja bi pokazala jesu li temeljne konstante prirode, poput Planckove i gravitacijske konstante te brzine svjetlosti, doista stalne ili se samo čini da jesu zato što ih još nismo dovoljno precizno izmjerili. Index

09.08. (20:00)

Samo da ne ode van kontrole

Stara tehnologija dobila novi zamah – ono što su htjeli još u Sovjetskom savezu sada uspijevaju u SAD-u

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji “magnetskog zrcala” kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i “zrcalo” u nazivu te metode. Cilj je dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Krajnji cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije. Bug

07.07. (22:00)

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index