Како је Slavoj postao Žižek - Monitor.hr
30.06. (08:00)

Zločesti dečko filozofije

Како је Slavoj postao Žižek

Iako je Žižek stekao ime tumačeći Marksa, Hegela i Žaka Lakana (i tumačeći svet kroz njih), čini se da se on sam svesno odrekao pozicije autoritativnog mislioca. Njegova ekscentričnost je oličenje njegovih stavova, upravo onako kako sam filozof ističe: istina nečijeg uverenja je u njegovom delovanju, a ne u nekom mutnom, samozavaravajućem unutrašnjem životu. Možda su njegovi tikovi psihološka manifestacija sindroma varalice koji bez zadrške prihvata.

Bar-Elova nova knjiga, Kako je Slavoj postao Žižek: Digitalno stvaranje javnog intelektualca, takođe sadrži neka od svojstava koja pripisuje Žižeku. Kako joj naslov nagoveštava, Bar-El se primarno ne bavi Žižekovom teorijom ili politikom, nego sociološkim i istorijskim procesom u kom je postao planetarni fenomen. Suština je u formi.

Žižekov uspon na svetskoj sceni koincidirao je sa navalom digitalne revolucije 1990-ih, decenije kojoj je savršeno odgovarao njegov izraz kakvom nije bilo premca, kao i svojstvo “kopi-pejsta” (“samoplagiranja”, za njegove kritičare). Njegovo “hegelakanstvo”, kako Bar-El naziva sintezu Hegela i Lakana, pokazalo se izuzetno pogodno za šifrovanje ključnih ideja u lako prenosivim paketima, bez obzira na to da li njihov konzument ima čime da ih valjano dešifruje. Ako je iko pravio mimove, bio je to Žižek. Pulse


Slične vijesti

03.12. (14:00)

Od "nedovoljno marksističkog" magisterija do borbe protiv "previše napretka"

Razgovor Žižeka i Varoufakisa: Filozofija koja trese temelje svijeta

Slavoj Žižek, kojeg mnogi opisuju kao “najopasnijeg filozofa Zapada,” u razgovoru koji moderira Yanis Varoufakis, dijeli svoj fascinantan životni put i intelektualno nasljeđe. Od odrastanja u bivšoj Jugoslaviji i borbe za demokratizaciju Slovenije do svojih provokativnih stavova o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i konceptu napretka, Žižek izaziva ustaljena razmišljanja. Ovaj događaj pruža priliku za dublje razumijevanje njegovih ideja i raspravu o ključnim pitanjima našeg vremena. Pretplatite se za ekskluzivne uvide iz njegove najnovije knjige Protiv napretka, kažu u opisu ovog videa.

29.10. (12:00)

Na kraju je dobro postupio

Žižek: Spašavanje demokracije od nje same

Iako se ne slažem s Macronovom politikom i politikama, poštujem njegovu brzu reakciju na očiti uspon ekstremne desnice ovog ljeta. Njegova odluka da raspusti parlament bila je riskantna, ali to je bio rizik koji se isplatio prihvatiti. Protiv novog fašizma treba se boriti žurno i snažno gdje god se pojavio. Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja uskraćena je pobjeda u drugom krugu. Činilo se da se zemlji sprema dugotrajno razdoblje nestabilnosti i antiljevičarskih prevara – loše vijesti za ionako krhku ekonomiju i napore da se obrani od krajnje desnice. Umjesto toga, Francuska nije utonula u kaos. Zasad se čini da je Macronovo kockanje vratilo privid normalnosti. Neki će se zapitati može li se neizabrana vlada razvlačiti unedogled, ali drugi će odgovoriti: “Zašto ne?”. Index prenosi misli Slavoja Žižeka.

28.10. (08:00)

Zvijezda interneta

Žižek: Zašto sam popularan na TikToku

Ne znam zašto, jer nikad nisam bio na toj ni bilo kojoj drugoj digitalnoj platformi. Način na koji platforme funkcionišu mi je potpuno stran. Mrzim brze dosetke i treba mi vremena da razmislim. U raznim prilikama prijatelji su mi skretali pažnju na naloge koji se lažno predstavljaju kao ja. Smešno je to što, mada pokušavaju da oponašaju moje razmišljanje, obično mi uvek pripisuju pogrešne političke ili filozofske stavove. Nemam vremena da protestujem zbog tih prisvajanja, ali sam nekoliko puta bio u iskušenju da se pod pseudonimom posvađam sa samim sobom. Slavoj Žižek komentira niz aktualnih tema, od Coppolinog novog filma do AI asistenata. Peščanik

18.09. (21:00)

Ljubav u doba interneta

Žižek o online dejtanju: Sve ovisi o tome kako se prezentiraš, a tako ljubav ne funkcionira

Radi se o nekoj vrsti automanipulacije, budući da se na online profilima prezentiraš kako želiš i kako želiš da te drugi ljudi i potencijalni partneri vide, naglašavajući gotovo savršenu sliku sebe kao idealnog partnera. No, mislim da ljubav tako ne funkcionira. Ona je prije bazirana na malim nesavršenostima koje prihvaćamo – kaže Žižek u videu starom nekoliko godina, ali gdje je ispričao nekoliko zanimljivih anegdota kojim pokušava potvrditi svoju tezu.

09.08. (01:00)

Francuska olimpijska revolucija

I Žižek komentira otvorenje Olimpijade: Bila je to poruka nade, zamišljanje svijeta velike raznolikosti, bez mjesta za rat i mržnju

Konzervativci jednostavno nisu u pravu kada osuđuju ceremoniju kao prikaz LGBTQ+ ideologije i politički korektne uniformnosti.  Umjesto da brinemo o raznolikosti i uključivanju u standardni PC režim (koji isključuje sve koji se ne slažu sa određenim pojmom uključenosti), pušteno je sve. Giljotinirana pjevačka glava Marije Antoanete bila je postavljena na Mona Lizu koja pluta Senom i radosnu Bakanaliju polugolih tijela. Radnici koji su popravljali Notre Damme plesali su na poslu, a šou se odvijao ne na stadionu, već po cijelom gradu, koji ostaje otvoren za svijet. Takav ironičan i bezobrazan spektakl je daleko od sterilne političke korektnosti bez humora. Ceremonija nije samo predstavila Euvropu u njezinom najboljem izdanju; podsjetila je svijet da je samo u Europi takva ceremonija uopće moguća. Bilo je globalno, multikulturalno, i sve to, ali poruka je prenijeta sa stanovišta francuske prijestolnice, najvećeg grada na svijetu. Danas prenosi Žižekove misli.

30.07. (20:00)

Reciklaža kao ultimativni kapitalistički san

Žižek: Svi smo mi biomasa

Reći „ja sam biomasa“ znači „identifikovati se sa životom koji nestaje“, videti Gazu kao „zgusnutu i ogoljenu verziju jedne planetarne tendencije“. Pretvaranje čitavog života u puku biomasu – haotične hrpe organske i neorganske tvari – može se naći svuda, ali je ono „ubrzano u Gazi na vrhuncu najnovijih tehnologija devastacije. Umesto saosećanja, onda, potrebna je solidarnost odbačenih, koji se usuđuju da kažu: ’Mi smo biomasa.’“ U svojoj knjizi Živa tvar (2010) filozofkinja Džejn Benet navodi nas da zamislimo zagađeno smetlište, gde neku aktivnu ulogu igraju ne samo ljudi, već i trulo smeće, crvi, insekti, odbačeni uređaji, hemijski otrovi i tako dalje. Taj prizor biomase postoji na istom spektru kao i situacija u Gazi, mada je ona ekstremni slučaj. Širom sveta postoje brojni i veliki fizički prostori, posebno izvan razvijenog Zapada, gde se odlaže „digitalni otpad“, dok hiljade ljudi iz tih haotičnih gomila sortiraju staklo, metal, plastiku, mobilne telefone i druge materijale koje je napravio čovek. Slavoj Žižek za Peščanik.

01.07. (00:00)

Ako nam nešto treba, to su filmovi o Palestini za djecu

Žižek: Assange je slobodan, a mi?

Godinama sam se borio zajedno sa Julianom Assangeom i za njega. Kad sam čuo da je konačno slobodan, moja prva pomisao je bila da se vraća u svijet koji izgleda – i jest – mnogo gori od onog koji je ostavio iza sebe. Pandemije, ratovi i rasprostranjeni ekološki slom primoravaju nas da postavimo veliko pitanje: U kom točno smislu smo mi, koji udišemo sviježi zrak van zatvora, još uvijek slobodni?

Čak su i naša djela fikcije sve gora. Novi dječji film Inside Out 2 prati 13-godišnju Riley na početku puberteta. Njene personificirane emocije – Radost, Tuga, Strah, Bijes, Gađenje – napravile su novi odjeljak u njenom umu pod nazivom „Osjećaj sebe“. Tada dolaze četiri nove emocije – Strepnja, Zavist, Stid, Smaranje – i dolazi do sukoba. Radost misli da bi Riley trebalo samo da gleda kako da se lijepo provede u kampu, dok Strepnja želi da Riley dobije mjesto u timu i upozna nove prijatelje. Konačno, prva i druga generacija emocija nauče raditi zajedno kako bi zaštitile stalno promjenjiv Osjećaj sebe, ostavljajući gledatelje s potpuno lažnom predstavom o ljudskoj duši.

U stvarnom svijetu, ove unutrašnje psihičke tenzije često eskaliraju do ludila. Mnogo bolji film bi prikazao emocije palestinskog dječaka u ruševinama Gaze, a ne djevojke iz bogatog predgrađa Los Angelesa. Slavoj Žižek za Peščanik.

23.06. (20:00)

Nije to Domovinski pokret pa da ih HDZ potamani

Žižek: Bauk neofašizma kruži Europom

Izbori za Europski parlament donijeli su iznenađenje – desilo se baš ono što su svi očekivali. Da parafraziram klasičnu scenu iz braće Marks: Europa možda govori i ponaša se kao da se kreće udesno, ali ne dajte da vas to zavara; Europa stvarno ide radikalno udesno. Zašto trebamo inzistirati na takvom tumačenju? Zato što se većina mainstream medija trudi to potisnuti. Uporno ponavljaju: „Jeste, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i Alternativa za Njemačku (AfD) povremeno koketiraju sa fašističkim idejama, ali nema razloga za paniku jer još uvijek poštuju demokratska pravila i institucije kada su na vlasti.“ Trebalo bi nas sve uznemiriti ova normalizacija radikalne desnice, jer ukazuje na spremnost tradicionalnih konzervativnih stranaka da se priklone novom pokretu. Aksiom europske demokracije poslije Drugog svjetskog rata, nema suradnje sa fašistima, tiho je napušten. Slavoj Žižek za Peščanik

17.05. (19:00)

U jeku klimatske krize i ratova

Žižek: Protesti očaja

Ovo su luda vremena. Čini se da biblijski poremećaji u prirodi, kao što su obilne kiše u Dubaiju ili masovni pomor ribe u pregrejanom rezervoaru u Vijetnamu, odražavaju našu pregrejanu politiku i društveno okruženje. U takvim trenucima je od ključnog značaja zadržati hladnu glavu i analizirati sve te čudne fenomene što je moguće pomnije, objektivnije i nepristrasnije. Malo je fenomena danas čudnijih od protesta protiv izraelskog bombardovanja i invazije na Gazu u odgovor na Hamasov teroristički napad prošlog oktobra.

Kako talijanski filozof Berardi kaže: „Očaj je psihološka i kulturološka odlika koja objašnjava rasprostranjenu identifikaciju mladih sa Palestincima. Mislim da većina studenata danas svesno ili nesvesno očekuje nepovratno pogoršanje uslova života, nepovratne klimatske promene, dugotrajan period rata i preteću opasnost od nuklearne eskalacije sukoba koji su u toku na mnogim tačkama geopolitičke mape.“ Teško je bolje objasniti aktuelnu situaciju. Opsceno represivna reakcija vlasti na proteste podupire Berardijevu hipotezu. Surovi obračuni nisu motivisani nikakvim strahom da će protesti pokrenuti novi politički pokret; naprotiv, to su izrazi panike – uzaludnog odbijanja da se suočimo s očajem koji prožima naša društva. Slavoj Žižek za Peščanik.

01.05. (18:00)

Blisko o istoku

Žižek: Canceliranje Palestine

Ruši se kuća od karata. Ranije se Izrael makar pretvarao da poštuje dva pravila: kritika izraelske politike je dozvoljena, a antisemitizam nije; i bombardiranje Gaze je usmjereno na Hamas, koji i sam terorizira obične Palestince, a ne na cjelokupno stanovništvo Gaze. U posljednje vreme, međutim, ove razlike su se urušile. Netanyahu u intervjuima otvoreno izjavljuje da je u slučajevima kada direktan antisemitizam nije dozvoljen, njegovo mjesto zauzela kritika Izraela. Također, mnogi visoki izraelski dužnosnici sve otvorenije izjednačavaju Gazu sa Hamasom. S obzirom na to, argument koji se često ponavlja da Izrael ne može zaista eliminirati Hamas, promašuje poantu. Za Izrael, pravi cilj rata jeste apsorpcija Gaze i Zapadne obale: Veliki Izrael, od rijeke do mora. Do tada, Izrael treba biti u stanju da tvrdi da Hamas i dalje predstavlja prijetnju, kako bi opravdao nastavak vojne intervencije. Slavoj Žižek za Peščanik.