Kina snimila animirani serijal o Marxu - visokom, zgodnom, priča kineski - Monitor.hr
21.02.2019. (20:30)

Animirani manifest

Kina snimila animirani serijal o Marxu – visokom, zgodnom, priča kineski

Kineska Komunistička partija snimila je animirani serijal Vođa u sedam epizoda, snimljen u duhu kineske anime, kako bi mladima približili kuma komunizma. Njihov Marx je vizualno mlad, visok, vitak i zgodan, dok je karakterno buntovan, odlučan i energičan, a uz to i romantičan, pa shodno tome ima muževno izraženu čeljust i plave oči, govori kineski i zavodi djevojke. Ali, zakonitosti kapitalizma i ovdje su proradili pa je platforma Bilibili onima koji plate unaprijed omogućila gledanje sljedeće epizode prije ostale publike, u međuvremenu se pojavio strip o Marxu, emotikoni s likom Marxa i Engelsa, kazališne predstava o očevima komunizma itd. (Slobodna). Na YouTubeu epizode 1, 2, 3, 4…


Slične vijesti

02.05. (19:00)

Kako bilo, ona u svakom slučaju odlazi u raj

Radnička klasa nije ni u Marxovo vrijeme bila vezana samo za industriju, proletarijat je oduvijek podrazumijevu ekspanziju različitih “novih” vrsta poslova

Uglavnom se smatra da se Marx zalagao za industrijske radnike, ali je bio svestan da oni nisu činili većinu radnih ljudi njegovog doba. Tu većinu činila je ogromna vojska viktorijanske kućne posluge, pretežno žena. Zapravo, izvorni proletarijat nije bio muška radnička klasa, već žene niže klase u drevnim društvima. Izraz „proletarijat“ izveden je iz latinske reči za „potomstvo“, kojim su označavane one koje su suviše siromašne da bi služile državi bilo čime sem svojim matericama. Nisu imale ništa da daju osim ploda svojih tela, proizvodeći radnu snagu u obliku dece. A napor koji su podnosile bio je mnogo bolniji od kopanja u jami. Danas, na farmama i ilegalnim fabrikama globalnog juga, tipični proleter i dalje je žena. Peščanik prevodi UniHeard

16.04. (18:00)

U ime čijeg to Boga?

Sead Alić: Karl Marx u Svetoj Zemlji

Cionistički rabini koji pozivaju na istrebljenje palestinskog naroda u Gazi obavljaju time ritual svojevrsnog ideološkog striptiza: skidaju svoje rabinske odore i prikazuju se u bijedi vlastitih religijskih uvjerenja. Bog koji kroz njih govori bog je politike, kapitala, geostrateških interesa, kupoprodajnih odnosa… Ulovljeni u mrežu industrijaliziranja svijesti posredstvom masovnih i mobilnih medija, mi ipak ulovimo i pokoju informaciju o ljudima koji se pozivaju na Boga da bi proizvodili smrt.

U svom Prilogu kritici Židovskog pitanja, Karl Marx se u svojim ranim, Ekonomsko-filozofijskim manuskriprima, dotaknuo problema emancipiranja Židova u europskoj sredini, posebno Njemačkoj. Zapisao je niz rečenica koje danas zvuče puno realističnije nego u vrijeme njihova nastanka. Marx je naime problem židovstva vidio dublje od političkog problema religijske slobode. Jednako tako u židovstvu je detektirao crtu koja tek danas, s eksplozijama u Gazi – izlazi na površinu. Židovstvo naime Karl Marx ne gleda samo kao religijsku orijentaciju. U njemu ovaj, dijelom svog obiteljskog stabla Židov, pronalazi elemente koji povezuju svjetovne interese, bogatstvo, želju za posjedovanjem i pitanje odnosa religijske hijerarhije prema istinskim potrebama svakog ljudskog bića. Sead Alić za Epohu.

03.06.2023. (19:00)

Hej, Marx, vrati se!

Søren Mau: “Jedino rješenje je okončati s kapitalizmom”

Søren Mau – Institut for Marxistisk Analyse

“Nasilje i ideologija kao oblici moći direktno se obraćaju tijelima koja su im podvrgnuta, dok se ekonomska moć ljudima koji su joj podvrgnuti obraća neizravno, oblikujući njihovu okolinu, što i njih prisiljava da djeluju na određeni način. Uvidom u te vrste moći postaje jasno da rješenje nije u stvaranju ‘boljeg’ ili ‘bolje reguliranog’ kapitalizma, već postaje jasno da je jedino rješenje okončati s kapitalizmom”, kaže danski komunistički filozof i istraživač, autor knjige “Nijema prisila: Marksistička teorija ekonomske moći kapitala” Søren Mau. Novosti

26.02.2023. (13:00)

"Otuđeni rad stvara osnovu svih drugih oblika otuđenja u društvu"

Kako su ekonomske krize oživile ideje Karla Marxa

Godina Friedricha Engelsa – DW – 28.11.2020

Engelsa je owenovcima posebno privuklo upravo njihovo suprotstavljanje konkurenciji, osobito u ekonomskom životu. Bitna karakteristika konkurencije bila je razdvajanje interesa. U trgovini cilj je bio “kupiti jeftino, a prodati skupo” te tako u svakoj razmjeni stvoriti dijametralno suprotstavljene interese. Slobodna trgovina bi takav sustav učinila univerzalnim. Taj “nečasni natjecateljski rat” učinio je sve da razbije nacionalnosti, univerzalizira neprijateljstvo, preobrazi čovječanstvo u hordu gladnih zvijeri. Kroz tvornički sustav on će dovesti i do raspada obitelji. Owenovska kritika konkurencije i trgovačkog društva oslanjala se na dominantna polazišta anglo-francuskog senzacionalizma i materijalizma iz 18. i ranog 19. stoljeća. Čovjek je, prema tom prikazu, životinja, prirodno biće koje traži zadovoljstvo i izbjegava bol. Njegov karakter oblikuje okolina u kojoj je odgajan. No, “čovjek”, kako piše Karl Marx 1844., “nije tek ‘prirodno biće’, nego ‘ljudsko prirodno biće’. Njegovo mjesto podrijetla nije priroda nego povijest, a svoje djelovanje učinio je ‘predmetom svoje volje'”. Nacional

24.03.2022. (21:55)

Karl Marx nova žrtva kulture otkazivanja zbog ruske invazije na Ukrajinu

05.05.2018. (16:30)

Tajna moć

Komentar: Kako je Marx predvidio Oluju

“Čitavoga života Ruža Tomašić iskreno vjeruje kako je Karl Marx još sredinom 19. vijeka jasno propisao pravila što će ih jugoslavenski komunisti nakon Drugog svjetskog rata spremno pretočiti u pakao totalitarne strahovlade. A kad tamo, čovjek uopće nije pisao o tragičnom hrvatskom porazu 1945. godine. Nego je, kao za vraga od riječi do riječi opisao veliku hrvatsku pobjedu točno pedeset godina kasnije”, piše Boris Postnikov za Novosti.

03.03.2017. (09:17)

Marx je još uvijek u modi: Na Berlinaleu prikazan igrani film ‘Mladi Karl Marx’ gdje je komunistički filozof prikazan kao superzvijezda

19.05.2015. (11:34)

Naš Karl sunce milo voli samo zelenilo

"Da je Marx rođen u 20. stoljeću, bio bi Zeleni"

“Da je Marx rođen u 20. stoljeću, mislim da bi bio Zeleni. Tradicionalni ekonomski sistemi, socijalistički sistem u kojemu je sve bilo u vlasništvu države, a također i na kapitalizam u kojemu je sve u rukama privatnog sektora, ne mare za okoliš, a niti za ljude. Dokaz toga su klimatske promjene. Visoki profit ne znači razvitak društva. Ovaj rast mora stati. Grčka kriza je pokazatelj toga. Naša koalicija s ljevicom ipak dokazuje da ona treba naše ideje i suradnju kako bi iznašla primjerena rješenja za izlazak iz krize”, rekao je Yannis Cironis, čelnik grčke stranke Oikologoi Prasinoi i član Ciprasove vlade, koji je posjetio Zagreb na konferenciji Vijeća Europske zelene stranke. “Naš utjecaj u smislu uprave državom, čak i lokalne uprave jako je mali, ali onaj cilj koji se tiče širenja svijesti među ljudima, doslovno sađenja sjemena zelenih ideja najuspješnija je stvar koju radimo”, kaže Iva Marković iz nevladine organizacije Zelena omladine Srbije.