Radoslav Dejanović, osnivač i direktor tvrtke Operacijski sustavi:

Linux je u javnom sektoru skriven u serverskim sobama
 
Početkom srpnja istječu softverske licence Microsofta koje je državna uprava kupila na razdoblje od protekle četiri godine. To je bio povod open-source zajednici da naglasi postojanje alternativnog softverskog rješenja - linuxa. Vlada još nije donijela odluku o produženju ugovora s Microsoftom (iako se to očekuje), a mi smo o šansama domaćih linuxaša popričali s Radoslavom Dejanovićem, koji je na tribini održanoj na tu temu prošlog mjeseca u Zagrebu nastupio u ulozi svojevrsnog glasnogovornika open-source zajednice.

Radoslav Dejanović, osnivač i direktor tvrtke Operacijski sustavi

Uskoro istječe četverogodišnji ugovor Vlade s Microsoftom. Može li 'open-source' softver u sljedećem razdoblju zamijeniti Microsoftov softver u tijelima državne uprave?
Dejanović: Svakako, iako je važno naglasiti da prelazak na Open Source "preko noći" nije moguć. No, uz kvalitetnu strategiju moguće je u narednih tri godine migrirati znatan dio IT infrastrukture, počevši od serverskih poslužitelja sve do desktop računala. Open Source softver moguće je odmah primjeniti na poslovima web servisa, datotečnih poslužitelja, printer servera i sl. a važno je naglasiti da je odmah moguće krenuti s migracijom s MS Office proizvoda na OpenOffice.org platformu, i to na Windows radnim stanicama, obzirom da isti ne zahtjeva nikakve promjene na postojećim računalima. Samo zamjenom MS Office sa OpenOffice.org paketom na radnom mjestu djelatnika moguće je uštedjeti, ovisno o ugovoru kojeg će Vlada potpisati s Microsoftom, i do nekoliko stotina dolara po jednom računalu. Pomnoženo s 18.000 radnih mjesta to daje impresivnu uštedu koju je moguće ostvariti u roku od godine dana.

U kojim je područjima Linux trenutno konkurentan Microsoftu na tržištu?
Dejanović: Linux, odnosno Open Source softver je već sad izuzetno konkurentan na odručju serverskih aplikacija, a dominantan na području Web rješenja. Apache web server je Open Source rješenje koje drži više od dvije trećine svjetskog tržišta Web servisa. Linux serveri imaju najbrži rast u odnosu na sve druge platforme i to je mjesto na kojem i Microsoft prepoznaje Linux kao ozbiljnog konkurenta. Također, Linux se počeo probijati i na području desktop računala, čemu svjedočimo ponajprije u nekim europskim gradovima (Minhen, primjerice). Trenutno je ipak konkurencija najizraženija na serverima.

Koje su prednosti Linuxa u odnosu na postojeći softver Microsofta?
Dejanović: Sigurnost. Linux je vrlo otporan na najezde virusa, a sigurnosni propusti rješavaju se u vrlo kratkom roku. Dobro održavano Linux računalo teško će postati metom napada s Interneta, a najezde virusa praktički ne postoje, što tvrtke koje koriste Linux (i drugi Open Source softver) oslobađa planiranja financijskih troškova i izgubljenog poslovanja zbog napada virusa ili provale u računalo. Time one dobivaju kompetitivnu prednost na tržištu pred tvrtkama koje moraju računati na gubitke i downtime. Zatim, posjedovanje. Svatko tko koristi Linux ga i posjeduje i može s njim učiniti to god želi, mijenjati ga, prilagođavati svojim potrebama ili modificirati na načine koji se tvrtki čine prikladnim. Korisnik nema samo pravo korištenja softvera, već je on pravi vlasnik onog što koristi, sa svim pravima koja iz toga nastaju. U slučaju Microsofta, korisnik ne posjeduje njihove proizvode, već samo kupuje pravo korištenja istih, pa tako tvrtka zapravo nikad nije u posjedu softvera kojeg koristi. Konačno, otvorenost. Open Source softver je izuzetno otvoren prema okolini, pa se tvrtke ne mogu dovesti u poziciju da svoje višegodišnje rezultate poslovanja čuvaju u zatvorenom formatu zapisa podataka, koji ih prisiljava da uvijek iznova kupuju rješenja jednog te istog proizvođača. Također, migracija s jedne platforme na drugu je drastično jeftinija jer zahtjeva manje rada na prilagodbi podataka novom proizvodu - a često je prilagodba nepotrebna ili krajnje jednostavna.

Oni koji se boje uvođenja Linuxa umjesto Microsoftovih rješenja, naglašavaju pitanje sigurnosti i problem kompatibilnosti s postojećim rješenjima, te nedovoljno rašireni sustav podrške. Bi li država, ukoliko uvede Linux na svoje kompjutere, mogla računati s dovoljnom količinom tehničke podrške domaćih linux tvrtki?
Dejanović: Pitanje sigurnosti je, po meni, okrenuto naglavce. Linux jest sigurniji od Microsofta i to se pokazuje u praksi. Što se tiče dostupnosti koda, javnost ima potpuno pogrešno stajalište. Linux kernel je otvoren na uvid praktički bilo kome već preko deset godina, rezultat čega je sve bolji i sve sigurniji kernel. Microsoftov kod je nedavno djelomično procurio u javnost i rezultat toga je nekoliko "zero-day" exploita, panika u Redmondu i angažiranje FBI-a. Štete koje su ti exploiti nanijeli korisnicima su posebna priča. Činjenica da svatko može pogledati izvorni kod Linux kernela nije naškodila Linuxu, već se dogodilo obrnuto - povećana je sigurnost, greške se lakše iskorjenjuju i rezultat je proizvod koji je za krajnjeg korisnika stabilniji, brži i sigurniji. Incident koji se dogodio Microsoftu pokazuje koliko je zapravo držanje koda u tajnosti i "security trough obscurity" ranjiv koncept jednom kad ga se razbije. Što se pitanja kompatibilnosti tiče, ono jest realan problem, no i takav je nastao zbog vezanja države uz zatvorene tehnologije. Postoji ogromna količina podataka koja je spremljena u Microsoftovim zatvorenim formatima. No, tako nije moralo biti. Jednom davno je još SFRJ preporučila korištenje Word Perfect obrađivača teksta, koji je isto tako zatvoreni softver, ali je njegov format zapisa podataka poznat, i zbog toga su i konkurentni programi mogli bez problema čitati datoteke spremljene u formatu Word Perfecta. Da se takva praksa nastavila, danas ne bi bio tako veliki problem migrirati na nešto novo. Nažalost, vezanjem uz Microsoft država se vezala i uz njihov format zapisa podataka, i tranzicija na otvorenije formate bit će dugotrajna i svakako ne jeftina. Ipak, vjerujem da bi Vlada morala svoju strategiju informatizacije zasnivati na otvorenim standardima, kako bi se cijena migracije platila samo jednom. Podrška za Linux je, u slučaju tako velikih korisnika, u ovom trenutku nedostatna. Kad bi država preko noći prešla na Open Source rješenja, našla bi se u nepremostivoj krizi. Rješenje je vrlo jednotavno - postupna migracija koja bi omogućila tržištu prilagodbu na novu situaciju. Riječ je o velikoj količini novca i sasvim sigurno bi se, u jednom razumnom tempu, tržište moglo prilagoditi sve većoj i većoj potražnji za Linux rješenjima. Dapače, u toj ulozi vidim i tvrtke koje se sada bave Microsoftom, jer ne zaboravimo da je riječ o biznisu, ne o ideologiji. Pametnom strategijom prelaska na Open Source država bi mogla ne samo osigurati dovoljno dobru podršku za Linux, već i pomoći rastu tog dijela tržišta. Najzad, nemojmo zaboraviti niti IBM i Novell, koji imaju iskustva i potrebna sredstva.

Gdje se trenutno u javnom sektoru koristi Linux?
Dejanović: Najviše se nalazi skriven po serverskim sobama, gdje obavlja funkcije web poslužitelja, kontrole pristupa, baze podataka ili datotečnog poslužitelja... sve su to funkcije za koje korisnik ne mora znati što ih omogućuje, i najčešće korisnici niti ne znaju da u svom poslovanju koriste Linux. Ulazak Linuxa u javni sektor počeo je prije nekoliko godina, ponajviše privatnom inicijativom osobe koja je bila zadužena za ostvarivanje određene funkcionalnosti sustava uz budžet od nula kuna, i s vremenom se takav način rada jako proširio, tako da je zapravo teže naći neko tijelo u javnom sektoru koje uopće ne koristi Linux, nego obrnuto.

Gdje vidite mogućnost razvoja tržišta za Linux u Hrvatskoj?
Dejanović: Linux se sve više i više koristi u gospodarstvu, gdje je već prepoznat od strane tvrtki koje nastoje svoju IT infrastrukturu izgraditi osmišljeno. Tržište serverskih usluga već pokazuje primjerenu zrelost, a povećava se tržište aplikacija. Open Source softver prolazi dobro svugdje gdje je naglasak na učinkovitosti i ekonomičnosti. Desktop primjena Linuxa još je u povojima, no i tu se uočavaju pozitivni pomaci. Nažalost, trend povećanja nelikvidnosti u poslovanju također vidim kao jedan od razloga zbog kojeg bi tvrtke mogle početi intenzivnije koristiti Open Source rješenja.

razgovarao: Goran Šikić
5. svibnja 2004.